|
Porijeklo prezimena..
 Dragi prijatelji,pokusaj da saznamo porijeklo naseg
prezimena,molim sve one koji vec imaju informacije o
svom porijeklu prezimena da mi dostave,mislim da ce ova
rubrika biti jako zanimljiva,sta ima ljepse nego saznati
svoje porijeklo,ovom priliko se zahvaljujem vec prvom
covjeku koji mi je dostavio svoje informacije o
porijeklu svog prezimena..
jedno veliko hvala,Harise
Karaosmanovic
stranac_unoci@yahoo.ca
Porijeklo prezimena
"KARAOSMANOVIĆA"
Povijest Bosne 15, 16, i 17 stoljeća poznaje više
članova roda Malkoča, među kojima se posebno ističe
Malkoč-beg Karaosmanović (sin Kara-Osmana konjičkog
kapetana podrijetlom iz okolice Uskoplja.) kojega mnogi
povjesničari svrstavaju u red najratobornijih krajških
begova. osim njega poznato je da je imao brata Kara Ali-bega.
O njegovom osvajanjima u Hrvatskoj i Slavoniji govore
brojna povijesna vrela, a zabiljezile su ih i hrvatske
narodne pjesme. Često se postavlja pitanje da li je
Malkoč osobno ili obiteljsko ime. Taj problem je riješio
naš istoričar Hazim Šabanović na temelju zapisa sa
njegovog nisana (nadgrobnog spomenika):
Rahmetli (od boga) pomilovani Malkoč-beg,
sin Kara-Osmanov, sandžak-beg kliški
prvi dan mjeseca rebi el-uhra
godine 973, -Neka Allah oprosti njemu
i njegovim roditeljima.
Navedeni zapis poslužio je Šabanoviću kao dokaz u
slučaju tog vojskovođe (Malkoč-bega Karaosmanovića)
riječ o osobnom imenu a ne o obiteljskom imenu. Taj
zaključak potvrđuje i pismo što ga je Malkoč poslao
dubrovčanima 1562 godine potpisavši se kao el-fakir
Malkoč bin Kara-Osmanov miri livayi Hersek = Siromah
Malkoč sin Kara-Osmanov sandžakbeg hercegovački. Osim
sto otkriva ime oca tj. svoje prezime (u doba Osmanlija
prezimena su se uzimala od imena svojih oceva) on nam
daje i točan datum smrti, 1. rebi el-uhra 973 god. po
hidžri što odgovara 26. oktobru 1565 god. Prema mnogim
relevantnim spisima koje je sakupila naša istoričarka
Behija Zlatar imao je osmero djece: sedam sinova Džafera,
Osmana, Omera, Ibrahima, Aliju, Huseina i Hasana i kćer
Hani.
Malkoč-beg Karaosmanoviću je u znak zahvalnosti za
uspone na bojnom polju dodjeljen sandžak-begluk nad
Bosnom 1553 godine.On je sudjelovao u brojnim napadima
na Hrvatsku i Slavoniju. Sudjelovao je u Osvajanju
Kostajnice 1556 god, a u rujnu 1558 god prešao je Unu
blizu Kostajnice i poharao hrvatske zemlje između Une i
Gline te Gline i Korane. Spalio je Pernu, Zlat, Krstinju,
Kladuše, Vranograd i Bojnu. No pobjeđen je u bitci pod
Klanom 1559.
U svoje pohode Malkoč-beg Karaosmanović ćesto je vodio i
svoja dva sina najstarieg sina Džafera i Huseina.
Kliške kapetanije kojima je upravljao Malkoč-beg
Karaosmanović:
1.) staroostrovicka (Prkosi)
2.) petrovacka (Petrovac)
3.) kljucka (Kljuc na Sani)
4.) kupreska (Kupres)
5.) glamocka (Glamoc)
6.) hlivanjska (Hlivno)
Nije poznato kada su osmanlije osvojile Livno, Glamoč i
Duvno te oklicu, samo se 1550 i 1574 spominju nahije
Glamoć koja je pripadala Skradinskom kadiluku koji 1537
god usao u sastav Kliškog sandžaka. U sastavu tog
kadiluka ostal je do kraja 17 stoljeća. Središte nahije
bio je Glamoč u kome je kliški namjesnik Malkoč-beg
Karaosmanović sredinom 16 st., podigao džamiju. Poslije
pada Klisa 1648 god i dijela Kliškog Sandžaka preostale
nahije pripale su Hlivanjskom kadiluku sa sjedištem u
gradu Hlivnu.
Malkoč-beg Karaosmanović poginuo je 1565 a ukopan je u
haremu Hiseta, kod Halil pašinog turbeta u Banja Luci.
Pored njega su ukopani i sinovi Džafer-beg Malkoč prvi
Gradiški-beg i Husein Malkoč.
nastavlja se..
|
