HAD?ABDIJA

HASANBA?Ć
Ko je Hasan-ba? čijim su se imenom poslu?li njegovi potomci vjerojatno nikada nećemo saznati, ali je izvjesno da je Hasan pripadao utjecajnom krugu janjičarskih ba? koje je pa? Kukavica nemilosrdno isjekao povodom bune ba? zabilje?nih i u ovim krajevima.
Od livanjskih Hasanba?ća zabilje?no je samo ime Zulfe i ?ne mu Fatime nepoznatog roda, te sina Alije rođenog u Livnu 1890. godine. Alija je umro u Sarajevu 1967. godine.

HATMANLIJA

JED?-ZADE
Isak, sin Mustafe Jed?-zade Livnjak (Ishaq, b.Mustafa al-Ihlawnawi) javlja se u XVII st. kao prepisivač vi? djela iz gramatike i zbirki fetvi na arapskom i turskom jeziku. Na prepisima je precizirao da boravi u tvrđavi Livno, odnosno u Topotanbegovoj medresi u Livnu. Ova medresa je poznati livanjski Darul-hadis, a Isakova djela prepisana u njoj datirana su između 1751. i 1782.godine. Ishak je označio svoje geografsko porijeklo sa Akhisari i Livnjak. Da li je Isak porijeklom iz Akhisara kao se tada zvao Prusac kod Bugojna ili je kasnije ?vio tamo nije poznato. Bez prezimena Isak, sin Mustafin potpisao se na prepisima dva djela zavr?na 1172/1758.godine: arapskoj gramatici i djelu na turskom jeziku o istoj temi. Iz ovog vidimo da je prepisivao preko 30 godina.
Pitanje je do kada su Jed? ?vjele u Livnu i kako je nestao ovaj rod ili samo prezime, ali su u nekim toponimima ostale uspomene na njih. U livanjskom gruntu i danas se vi? nekretnina u Guberu vodi pod imenom Jed?? u vlasni?vu Zijadića.

KABILAGIĆ

Mustafa Kabilagić Livnjak (El-Had?Mustafa Kabil-agazade-el-Ihlevi). Ime i lični pečat vlasnika knjige, te zabilje?a da je on finansijski slu?enik u Bosni, nalaze su zbirci formulara raznih sudskih isprava.Prepis rukopisa koji se nalazi u Kantamirinoj biblioteci potječe iz XVIII stoljeća.Njegovo ime i pečat nalazimo i u jednom uvodu u hadis od nepoznatog pisca gdje se, kao vlasnik, potpisao Mustafa-efendi iz Livna, zvani Kabilagazade.

KALABIĆ
U Sinju se 1747. godine poveo neobičan sudski spor povodom tu?e građana ovog grada protiv fra Filipa Grabovca. Ovaj je u svome djelu progovorio o borbama koje su se krajem prethodnog stoljeća vodile protiv Turske i rezultirale zamjenom vlasti i etničkog sastava stanovni?va u području koje se tada označavalo kao Turska Dalmacija i Hrvati. Grabovac se pozvao na svjedočenje vojvode ?nka i Ahmeta Kalabića iz Livna kako prilikom osvajanja Vrlike nije bilo izdaje, ali je u Sinju, nasuprot tome, bila izdaja. Ovo je bila prilika vlastima Republike da se obračunaju sa neposlu?im fratrom koji je zavr?o u venecijanskom zatvoru.
Ovaj nas podatak upućuje na zaključak da je porijeklo livanjskih Kalabića na području Cetinske krajine, oko Sinja ili Vrlike. Osim Ahmeta Kalabića nepoznati su drugi članovi ovog roda jer ih u Livnu ne nalazimo po austrijskoj okupaciji. No, u ?jici koja se nalazi 16 kilometara od Livna ?vio je donedavno bo?jački rod sa ovim prezimenom, pa bi to mogli biti Ahmetovi potomci. U matičnim knjigama iz 1930. godine upisana je porodica Selima Klabića, sina Bećirovog sa deset članova. Selim, koji je rođen 1850. godine u Veseloj kod Bugojna ?vio je sa sinom Salihom (1898.), i očito je bio doseljenik u ?jicu iz skopaljske doline.


KERAGA

 Matična knjiga naknadnih upisa i pribilje?ka, Livno 18-II, str. 183.
M.?ralović:Navedeno djelo,II,str.164-165.,Katalog [ etc ] ,VIII,str.138
Katalog [ etc ], III, str.252
Grabovac je u Mlecima 1747. ?ampao "Cvit razlika naroda i jezika Illiričkoga, alliti arvackoga", koja je po naredbi inkvizicije zaplijenjena i spaljena na lomačama. Sačuvalo se samo 5 primjeraka. Grabovac je zavr?o u mletačkom zatvoru "Sotto i piombi". Rođen je koncem 1697. godine u Podosoju kod Vrlike. Soldo: Ibid, II, str.377.
 

Mustafa sin Omerov Keragi-zade (Keraga,Keragić) je prepisao jednu zbirku na turskom jeziku 1169/1755.godine. Uz podatak da je prepis je zavr?n u nedjelju, 11.d?madel-evvela navedene godine Mustafa je zabilje?o da je iz Hlivna i da ?vi u d?matu Pehlivan, u mahali Rajčevac. Moguće je da se radi o pripadniku porodice Čeraga (Čereg, Čerek), koja je nestala sa ovih prostora po dolasku austrougarske vlasti.

KULO (KULIN)

KUVIDLIĆ

LIVNJAK (IHLIVNAVI)
Pored ?urih podataka o sebi prepisivači orijentalnih djela najče?#263;e stavljaju uz ime i podatak o svom geografskom porijeklu. Neki su samo stavili ime, datum i oznaku odakle su. samo su neki primjeri koje nalazimo u bogatom fondu djela prepisanih na bosanskohercegovačkim prostorima. Nisu, stoga, rijetki ni oni koji su uz svoje ime stavljali oznaku Ihlivnavi, al-Ihliwnawi, Hlivnavi, odnosno "iz Livna" i "Livnjak". Tako se označava Ahmed, sin Osmanov 1612; poznati Jusuf 1615; Hasan 1618; Ahmed Hasanov 1623; Ali 1658; Muhamed had? Mustafin, Mustafa Ahmedov i Muhamed Hod?ć 1749; Isak Jed? 1751; Muhamed Muhamedov 1797; Mustafa Paprica 1803

MUJIĆ
Emin Mujić, sin Im?ra i Naze rodio se u Livnu 1888. godine. Ova porodica nije zabilje?na u matičnim knjigama iz 1930. godine ?o znači da je iz Livna iselila prije. Emin je umro u Mostaru 1959. godine.

MU?IĆ
Jedan od i?#269;ezlih rodova koje pamte stariji stanovnici Golinjeva su Mu?ići, od kojih je, kako ka?, ostao samo jedan stari ba?uk na lokalnom groblju i narodna predaja.

NURKO

ODOBA?Ć

OHRAB (OHREB)

OSMAN

PAPRICA
Prepis zbirke fetvi mostarskog muftije Ahmada al-Mostari-a potpisao je 12. rebuliahara 1218. (1.8.1803.) Mustafa, sin Muhameda Paprica-zade Ihlivnavi (Livnjak). Nikakvog drugog traga Mustafa nije ostavio osim ovih nekoliko podataka o sebi. Obzirom na dodatak zade iza prezimena vidljivo je da se radilo o uglednom rodu koji se nakon 1803. godine vi? ne bilje?.

PA?VIĆ

PINTAN

PIRGO
Nadimak Pirgo nastao od pridjeva pirgav (pjegav) i danas se sreće u Livnu, ali, očito, ova riječ polako nestaje iz upotrebe kao arhaizam. U braku Ibrahima Pirge i Alije iz nepoznate familije rođena je u Livnu 1897. godine kći Mejra, koja je umrla u Sarajevu 1967. godine. Pirge nisu imale 1893. godine nekretnina u livanjskoj općini.

PIVO

POROBIJA

 Katalog [ etc ] ,VIII, .str.355.
MK naknadnih [ etc ] 18-II, str. 119.
M.?ralović:Navedeno djelo,II,br.1611.
MK naknadnih [ etc ] 18-II, str. 181.

PUCAR

RED?Ć

RIBO
U blizini Jelečevih starih kuća pod kamenitom gredom iznad Potočana i danas stoje ru?vine koje zovu Ribine zidine. Prema predaji tamo je ?vio istoimeni rod koga je davno nestalo sa ovih područja.

RIS
Na zapadnim padinama planine Tu?ice, ju?o od sela Potkraja, na topografskim kartama ubilje?ni su toponimi Risovine, i potok Risovac. U pravo na tome mjestu, na obodu malog polja, prema predaji koju jo??vo nose stariji stanovnici Potkraja, postojala je jedna kuća porodice Ris. Iselili su nekuda početkom austrijskog vakta, ali su ostale ru?vine te kuće. Ostaće tajna je su li toponimi Risovine i Risovac ime dobili prema ovom rodu ili je obrnuto.
Ris je krupna zvijer iz porodice mačaka. Iako jako rijetka, jo?uvijek se sreće u okolnim planinama. Karakteristično je pona?nje ove ?votinje, pa je u narodu ostala izreka "ljut kao ris", ?o je i motiv za ovakvo prezime.

SAHAČIJA

SARAJLIJA (Berberović, Đinhod?ć)

SELMANOVIĆ

SINANVOJVODIĆ
Ime Sinan-vojvoda u Livnu se pojavljuje jo?daleke 1528. godine kada je u Defteru Bosanskog sand?ka u Livnu zabilje?na Časna d?mija Sinan-čau?. Prema predaji Sinan-čau?je od Husrevbega dobio nalog da u Livnu podigne prostranu i pod kupolom d?miju. Pred ljuti okr?j na Mohačkom polju 1542. godine izvr?n je popis bosanske vojske u kojem pronalazimo i ime Sinan-vojvode.
Sinan-vojvoda je i kapućehaja bosanskog sand?kbega Malkoč-bega i on će biti poslan iz Sarajeva u Livno s jeseni 1560. godine da tada?jem kli?om namjesniku Ferhad-begu uruči zahtjev Porte da se kazne vinovnici nereda u Cetinskoj nahiji. Kako je Malkoč-beg i sam bio kli?i sand?kbeg u Livnu, godinu dana prije, nema sumnje da je uz njega i tada bio Sinan-vojvoda.

SKAKO

STAM?Ć

?AKO

?RAKIĆ
Petrić je registrirao da su među nekada?jim bo?jačkim stanovni?vom Lusnića bili i ?rakići. Ovi ?rakići su dio roda ?raka koji su starosjedioci u glamočkom selu Malkočevci gdje su prije rata bile dvije ?rakine kuće, a u samom gradu Glamoču jedna. Iz ?raka su u Malkočevcima potekli Gagići i Mujd?ći koji su iza 1920. godine iselili iz sela. Tu se nalazi i ?rakino groblje i mlinovi ?rakića, a na planini Slovinj je ?rakina njiva.

TAD?

TATARAGIĆ

TRTO, TATO

TELALOVIĆ (DELLAL-ZADE)
Isak Telalović Livnjak (Ihlivnevi Ishak Dellal-zade) je manje poznat pjesnik divanske poezije, prema prezimenu iz ugledne porodice. On se epigrafski oglasio 1659. godine sa dvije

 D.Nikić: Glamoč; Naselja i stanovni?vo, Geografsko dru?vo BiH, posebna izdanja, knj.7, Sarajevo, 1989. str. 227,230.