Li-foto album

    Livno vijesti

    Vijesti iz svijeta
    Muzicke vijesti

    Sport
    Vremenska prognoza
    Pokidane veze
    Livno e-mail adresar

 Zabava:

    Asteroidi

    Jeste li znali..

    Piramida sunca
    Ne ljuti se covjece

    Test intelegencije
    Automobili
    Midi muzika
    Ljubavni horoskop

    Stare novcanice

    Misterije

    Zivot ljudske duse
    Wall za XP

    NLO
    Elektronska cestitka
    Horoskop
    Zensko carstvo

    Tumac snova

    Super igrice

    Smijesne slike
    Zezancije

    Vicevi
    Online igrice
    Novine
    Istorija evrovizije

    Zanimljivosti

    Astronomija

    Kuhinjski recepti
    Put do "Paltalka"

    SMS-poruke

 Poucno:

 

 

  Droga

 

  Korisni programi

 

  Feministkinje
 

  Ko smo mi ...

 

  Bosanska piramida
 

  Uzivanje u sexu
 

  Zenski kutak
 

  Protiv migrene

    Ambasada-BiH

    Ambasada-Hrvatske

    Ambasada-Srbije
    Josip Broz Tito

    Zdravlje
    Agencije
    Bolesti od A-Z
    Wallpapers

    Air Brush Art

    Animacije

    Sarajevska rock scena
    Tel. imenik BiH

    Rijecnik:Bos-Engl
    Mali savjeti
    Travel-BiH
    Trazi

   Trenutno posjetioc@ 

Radio drama za bolje općine..

Gordana Boban i Admir Glamočak na snimanju u studiju

Kreativni tim BBC World Service Trusta ponovo na okupu - nastavak intezivnog rada na radio-dramskom serijalu o radu općina

'Kako se novi načelnik snalazi na poslu u zami?jenoj bh općini?' - jedna je od tema serijala koji će na jesen 2005. godine biti emitiran na tridesetak lokalnih radio stanica ?rom BiH. Nenad Veličković, Feđa Isović i Aida Pilav autori su scenarija za petnaest epizoda koje se snimaju u okviru projekta "Na? mjesto, na? sutra" kojeg je u BiH pokrenuo BBC World Service Trust.

Epizode serijala će na lagan način, koristeći satiru karakterističnu za ove prostore, govoriti o svakodnevnim situacijama građana i općinara. Istra?vanje zanimljivih tema vezanih za rad općinskih slu?i se provodi na cijeloj teritoriji

BiH, pa je tako istra?vački tim u potrazi za iskustvima obi?o Mostar, Sarajevo, Banjaluku i Tuzlu, kao i manja mjesta istočne i zapadne Hercegovine.

Na? projekat je u potpunosti drugačiji od onog ?o rade druge međunarodne organizacije u procesu reforme općinske administracije. Mi nismo tu da namećemo rje?nja, već da motivi?mo općinske slu?enike i korisnike usluga da budu pozitivni i da komuniciraju međusobno - kazala je Marika Djolai, direktor projekta.

Tridesetak bosanskohercegovačkih glumaca pod vodstvom reditelja Miralema Ovčine i Benjamina Filipovića od početka ove sedmice intenzivno rade na novim epizodama serijala u studiju BH Radija 1 u Sarajevu. Tako su se na snimanju pred mikrofonom na?a neka od najpoznatijih imena bh glumačke scene: Jasna ?lica, Belma Lizde-Kurt, Mirsad Tuka, Radenka ?va, Admir Glamočak... Snimljeni materijal se montira u studiju Radija Republike Srpske u Banjaluci.

Pod vodstvom urednika Zlatka Ivani?vića, te dramaturga Mladena Ovadije, produkcija se odvija uspje?o i oni su vi? nego zadovoljni dosada?jim radom.

Tim povodom, Ovadija ka? - Ono ?o ovaj projekat čini specifičnim i ?o ga razlikuje od drugih radio dramskih produkcija je činjenica da se radi na osnovu istra?vanja te stvarnih ?votnih iskustava. Tokom rada puno mislimo na ciljanu publiku kojima je ovaj serijal namijenjen i potrudili smo se da svi likovi koje stvaramo imaju stvarne ?vote, u kojima će se i slu?oci moći prepoznati - dodao je Ovadija.

Prve epizode serijala emitovat će se na radio stanicama ?rom BiH u jesen ove godine.

Projekat je finansiran od strane Evropske unije i podr?n od strane Charles Mott fondacije.

Ne kladiti se sa historijom

Abdulah Sidran: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce; rezija: Elmir Jukic; dramaturg: Almir Ba?vic; igraju: Miralem Zupcevic, Izudin Bajrovic, Gordana Boban, Senad Ba?c, Aleksandar Seksan, Vlado Jokanovic, Tahir Nik?c, Semir Krivic; scenografija: Marjela Margeta; kostimi: Amela Vilic; muzika: Dejan Pejakovic; Narodno pozori?e Sarajevo

MUKE, SEHARE I POLITICKI KONSENZUS: Dramski tekst Abdulaha Sidrana, jednog od najznacajnijih filmskih scenarista u ovom dijelu Evrope i ponajboljih pjesnika na?g podneblja, jeste prica smje?ena u Zvornik, gradic u istocnoj Bosni. Nastavnik muzike i horovoda Hajrudin Pe?o Rudo (igra ga Miralem Zupcevic) dirigent je amater koji sanja kako ce jednog dana napisati simfoniju o rijeci Drini. U povratku s jednog takmicenja horova, ucenike ?lje u Sarajevo, a on svraca u Zvornik, rodni grad, gdje u hotelu srece skupinu lokalnih stanovnika. Godina je 1992!

Tu su Zivorad (Senad Ba?c), "zvornicki besposlicar, alkos koji cini ?a mora", Vera (Gordana Boban), "hotelska dama, profesionalka", Nikola (Izudin Bajrovic), na pocetku ?f recepcije, a potom vojvoda, Batko (Aleksandar Seksan), marginalni konobar, kasnije zlikovac. Gledalac pred kraj upoznaje i Simica (Semir Krivic), koji od kapetana JNA postaje visoki oficir VRS, generala Milo? Jocica (Vlado Jokanovic) i Himzu (Tahir Nik?c), inzenjera gradevine koji biva zatocen u logoru...

Mucna je to prica: o samom pocetku rata, o trenucima kad je prepla?nim i obezglavljenim ljudima iz istocne Bosne (uglavnom samo zato ?o imaju muslimanska imena) glavni cilj bio odgoditi smrt od noza ili metka. Ko bi spasio djecu, znacilo bi da je ponovno roden.

U Zvorniku... je tekst o genocidu, drama oko koje nece biti politickog konsenzusa: oni koji smatraju da je nad Bo?jacima vr?no sistematsko istrebljenje, prihvatit ce ga kao jednu od mogucih i istinitih situacija o pocetku jezivog rata koji se tamo zbio. Oni drugi ce tekst - najce?e prije citanja i gledanja - prekriziti. Zivimo na surovoj zemlji, u surovom vaktu: sve se cita politicki, a naivno vjerujemo da historiju pi? pobjednici. U na?m slucaju pobjednika nema, niko i ne zna ?a bi s tolikom historijom, a politikom se bave, uglavnom, moralne ni?arije koje ?ite privilegije stecene u posljednjih jezivih desetak godina.

Zbog svega toga dobro je da smo dobili tekst koji se bavi konkretnim vremenom i ljudima. I domacu premijeru, koju, ocigledno po nacinu rada, nimalo skupoj sceni i kostimografiji, komesari osvje?enja Bo?jaka ovla?eni od pripadajucih Glavnih odbora nisu "gurali" iz tajnih budzeta i sehara.

Za predstavu vlada veliko interesovanje i ona je vec sad jedan od najznacajnijih teatarskih dogadaja u posljednjih nekoliko godina.

VIJESTI: Prvo dobre ili lo?? Kad je ovaj u pitanju, prvo idu lo?! Onda, u redu: najveci problem ove inscenacije jeste dinamika. Prvi dio, baziran na razvoju odnosa izmedu Zileta koji dovodi Veru koja spava s Rudom, i otkrivanju kasnije su?ine likova Nikole i Batka, tece vrlo sporo u odnosu na zadnjih dvadeset minuta. Himzo, kojim pisac sugerira senzibilitet civiliziranog gradanina i njegov autoritet, i general Jocic, koji predstavlja pripadnike one malobrojne generacije kojoj je "srce puklo" kad je shvatila da je JNA-u dala cijeli svoj zivot - zbog prekasnog pojavljivanja ispadaju pomalo maniristicki. Isti je problem i sa Simicem, koji "isljeduje" Rudu i muci ga na smrt.

Ali, nije li bilo ba?tako?! - reci ce, nakon ?o odgledaju predstavu, svjedoci progona i ubojstava. Jesu li ubijali prvo uglednije, obrazovanije ljude: nastavnike, profesore, ljekare, inzinjere? Je li konobar Batko, na pocetku u ulizanom bordo odijelu iz ugostiteljskih preduzeca, a poslije s kamom oko pasa i kokardom na glavi, slika cijelog jednog (polu)svijeta? Je li Nikola (najbolje glumacko ostvarenje u predstavi, briljantni Izudin Bajrovic), koristeci pet citata iz epskih narodnih pjesama, stisnut izmedu vlastitog ni?avila i mracne propagande, mogao postati nepatvoreni koljac? Da! Ali, to smanjuje mogucnost kritickog citanja teksta, i gledaoca postavlja u poziciju u kojoj "vjeruje" ili "ne vjeruje". To je tanak led, ali tu se predstava nije okliznula.

Sidranov talent kao da je uvijek patio od manjka modernog. U njegovim tekstovima uvijek mora postojati vjencanje kao motiv, mora se piti puno alkohola, neki od junaka uvijek mora svirati harmoniku, rijeka se mora prelaziti skelom, Srbin mora govoriti ekavicom... Puno je tog moranja, koje poetiku pretvara u pomalo stripovanu sliku svijeta u kojoj nema previ? boja, pa se one onda poku?vaju dobiti replikama.

MAJSTORSTVO I DOBO?: To je vec akademikov teren i tu je, ruku na srce, uvijek bio "najveci". Od recenica kao ?o su: "Nema svadbe bez mrtve glave" ili "Nek' bude k'o u pjesmi", svakog gledaoca moraju (opet to nesretno moranje!) proci srsi. Sidran je majstor u poznavanju mentaliteta i to atmosferu njegovog teksta zna baciti u visine. Istina, pi?evo javno priznanje "da nije teatarski covjek", "da otkako je poznat, vi? ni?a i ne cita", te da "do te kaste knjizevnih i pozori?ih kriticara nimalo ne drzi", slaze se u sliku svijeta u kojoj je kafana centralni objekt moranja.

U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce (tu parafrazu ce valjda shvatiti oni koji ce u replici "U Heidelbergu ja sam ostavio svoje srce" prepoznati i rahmetli ?bu Krvavca i njegove Diverzante) nije briljantna predstava, kakvom je hoce predstaviti dio javnosti koji joj time cini medvjedu uslugu. Ona to za cijenu karte od 3 KM, mladu glumacku ekipu (uz izuzetke: Jokanovica, Zupcevica i Nik?ca), te reditelja i dramaturga kojima je ovo prvi veci projekt, ne moze biti. Treba imati na umu i ovo: svi oni koji su radili tu predstavu, do sada od svog rada u teatru nisu mogli platiti ni tro?ove javnog prevoza.

Ova predstava je ozbiljan kvalitativni pomak u odnosu na estradne linearne konstrukcije kojima su dosad "obradivani rat i posljedice rata", i to je njezin glavni kvalitet. Uz, naravno, neke od likova koji ce se pamtiti. Pored spomenutog Bajrovica, koji radom u posljednjih godinu i pol dana stasava u na?g ponajboljeg glumca, tu je (u posljednje vrijeme pone?o "uvecana", ali vrlo dobra Gordana Boban) i Zupcevic, koji u nedostatku kvalitativnog vodenja poseze za svojim starim sredstvima koji "pale". Reditelj se mogao malo vi? umije?ti u pi?evu sliku svijeta, ali imao je posla s autoritetom velikog kalibra, koji mu je pomalo suzio granice u kojima je mogao djelovati. No, lucidno je uspio rije?ti problem Drine - tkanina na vrhu scene se pomjera i boji u skladu s dinamikom teksta - i dobiti taj centralni poetski objekt. Nekoliko dramatur?ih rje?nja u odnosu na prvobitni tekst objavljen u nastavcima u tjedniku Slobodna Bosna, uspijeva razbiti nedosljednosti teksta u dramskom smislu.

EMOCIJA, SVETA KRITIKA: Te?o je zaobici socijalne implikacije koje ce ovaj tekst i predstava povuci za sobom. Polemiku u javnosti koju je izazvao jedan intervju Nedzada Ibri?movica, ovaj tekst niti zeli, niti poku?va rije?ti, ali ona kao da je pokazala svu bijedu u kojoj se nalazi na? knjizevna scena. Drzao neko do kolege i njegova djela ili ne, on se legitimira kao su?inski primitivac time ?o prica "da bi njegovu dramu u kojoj tijelo srpske kurve Vere prolazi Drinom i simbolizira Mejru na tabutu bacio u cenifu". A tu su, nasuprot, knjizevni argumenti: radi se o sceni velike snage koja otkriva pravu Sidranovu pjesnicku su?inu. Tu su i glazbeni argumenti koji nekako "navlace" stih iz jedne druge narodne pjesme u kojoj Cehotina Drini prijeti: Kad ja stignem mutna i krvava. Ko je za cenifu, nek' je sebi sklepa (ako vec i nije) i ostane u njoj. Sredstva argumentacije davno su se trebala pomaci od kafanskog lamenta inspiriranog toksicnim isparenjima ka necemu mnogo ozbiljnijem!

Mozda je stvarno najveci problem sarajevske kulturne scene (ma ?a ko pod tim podrazumijevao) u tome ?o svi volimo misliti da smo bolji nego ?o zaista jesmo. Mi mozda stvarno zasluzujemo bolje pisce, bolje dramske tekstove, bolje reditelje, bolja pozori?a, bolje kolege, bolje kriticare... Ali, nemamo ih. U tom smislu valja razmisliti o tome je li ova predstava barem dio istine o nama? Ako sve to posmatramo u kontekstu zapocinjanja pisanja i insceniranja vlastite produkcije, i oslanjanja na vlastite snage, ne treba biti protiv nje. Ali, ni bezrezervno za. I jo?ne?o: pisac Zvornika je u pravu kada izjavljuje da je prikazivanje ove drame u Beogradu ili Banjoj Luci pocetak normalizacije odnosa na balkanskim prostorima. No, u predgovoru Antologije savremene jugoslovenske drame (Izdavac Svetozar Markovic, Beograd, 1984.) priredivac Ognjen Lakicevic kaze: "Ali, ne treba se kladiti sa istorijom i vremenom. Varljiva je to nada."

O ovoj predstavi ce, dakle, vrijeme dati najbolji sud. Mi, kao ?o rekosmo, mozda zasluzujemo bolje. Ali, zasad, tog "boljeg" - nema. Imamo ono ?o imamo i valja raditi dalje. Pitanje opasnosti od preuranjenog ili zaka?jelog bavljenja temom genocida na ovakav nacin ostaje otvoreno. Nagledali smo se propalih umjetnickih nacionalnih projekata u posljednje vrijeme tako da U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce budi nadu. Ova predstava Narodnog pozori?a zasluzuje da je odete pogledati. Va? emocije nakon nje bit ce njena najbolja kritika. Jer, zaborav, ma ?o ko o tome mislio, nije rje?nje.

Ba?kao ?o ni kolektivno pamcenje nije najsretniji motiv kad je umjetnost u pitanju

Mlijecni put

Film bosanske produkcije sa internacionalnom glumackom ekipom i iz Hrvatske i Jugoslavije. Radnja filma se odvija u danasnjoj Bosni, mladi bracni par, po vjeroispovijesti muslimani, zele napustiti Bosnu u pravcu Novog Zelanda, no vizu dobijaju samo mjesoviti brakovi. Slucajno, upoznaju se sa hrvatskim bracnim parom koji takodjer zele napustiti zemlju i u nedoumici, cetvoro mladih odlucuje da promijene bracne drugove ... no nije to bas tako lako ... Uloge: Zan Marolt, Davor Janjic, Gordana Boban, Nada Djurevska, Selma Alispahic, Ante Vican, Davor Bjelogrlic, Ivo Gregurevic Rezija:Faruk Sokolovic

Krovni talas

Na području Bugojna od 5. do 15. maja snimao se dio filma Krovni talas, reditelja i scenariste Jasmina Durakovića.
U filmu koji prati niz različitih likova i njihove sudbine, ljubavi, nade, te očekivanja glume Nensy Abdal Sakhi , Haris Burina, Senad Ba?ć, Miralem Zubčević, Aleksandar Seksan, Sa? Petrović, Mirsad Tuka, Lucija ?rbed?ja, Feđa ?ukan, Mustafa Nadarević, Gordana Boban, Jasna Ornela Bery, Vernesa Glođo, Mario Drmać, Mirvad Kurić, Drew Sullivan i Sead Bejtović.

DURAKOVIC za list Walter: Ovo nije ratni film u zanrovskom smislu te rijeci. Ovaj se film bavi ratom, mirom i nama u posljednjih desetak godina u jednom dosta burnom vremenu i u tom smislu, mozemo za njega reci da je i ratni film, jer se bavi ljudima u ratu, a i sve ono sto se desava u miru poslije je sami rezultat i posljedica samoga rata, cak rat traje i nakon zvanicno okoncanog rata. Meni se ovdje cini bitnim da ispricamo pricu, a film je uvijek umjetnost pricanja jedne price. Ova je prica napisana fragmentarno u dramaturgiji, sa dosta likova i odnosa, dakle, ne postoji glavni junak filma. Postoji grupa koju pratimo, a koja zivi u Sarajevu u godinama opsade i poslije, sa svojim licnim i kolektivnim dramama, sa svojim medjusobnim odnosima, ljubavima, razocarenjima, u jednom vremenu koje je deiluzionirano bez puno nade i sanse za te junake, a istovremeno, ovo treba da bude film o vjeri da i pored svega toga smisao zivota u Sarajevu i Bosni i Hercegovini postoji. Ja bih volio da ovaj film bude apoteoza toj jednoj takvoj nadi da je ovo prostor u kojem vrijedi zivjeti i koji ima buducnost.

Evo i nekoliko fotografija sa snimanja jedne scene filma. Snimanje je obavljeno u okolini Bugojna i moram priznati da je bilo uzbudljivo pratiti nastanak jednog filma.

Bosanskohercegovacka hit predstava..

Velija, gastarbeiter u Njemackoj, mladozenja je o kakvom Merima samo sanjati moze. Kako rece njena majka: kakve samo papire ima moze ostati u Njemackoj koliko oce! Dakle, za vrijeme njihovog kratkog boravka u rodnom kraju vjencanje se obavi bez mnogo formalnosti i sretni mladenci zajedno krenu u svjetliju buducnost?

Odbila bih ponudu Emira Kusturice..

Zvijezda je rodena u Livnu, zasijala je u Sarajevu, a nakon maestralne glume u predstavi Almira Ba?vica Prividenja iz srebrenog vijeka, ?ne Srebrenice su joj rekle da je od sada njihova sestra

Eldin Karic

1. Sarajka, Livanjka ili Srebrenicanka?
- Pa sve zajedno, pravi sam kozmopolit.

2. Da ste Vi Srebrenicanka, da li biste se vratili u Srebrenicu?
- Moram priznati da sam cesto razmi?jala o tome, mada ne o Srebrenici konkretno. Prolazeci poslije rata Podrinjem, vidjela sam obnovljene kuce u bo?jackim selima i divim se snazi tih ljudi. S druge strane, imam kucu u Livnu i znam ?a znaci vlastita kuca i zemlja i kako to covjeka ve?. Divim se i jako po?ujem tu hrabrost i upornost. Mislim da je to neki instinkt koji covjek mora da zadovolji, bez obzira na okolnosti pod kojima se ljudi tamo vracaju.

3. Vjerujete li u onu: oprostiti, ali ne zaboraviti?
- Vjerujem, ali je u?sno te?o govoriti o tome s pozicije onoga ko, zahvaljujuci Bogu dragom, nije do?vio nikakvih gubitaka. Meni je to mo?a lako reci, ali ne znam kako je ljudima koji su izgubili sve. Mislim da je odraz natprosjecne duhovne velicine dana?jeg covjeka.

4. Smatrate li da ste politicki anga?rana umjetnica?
- Zaista bih voljela da sam jo?vi? anga?rana. Kad ka?m anga?rana politicki, onda mislim u onom najboljem smislu pojma politika. Danas se politika poprilicno ofucala, posebno ova domaca.

5. Koliko Vam je va?a politika u ?votu?
- Ovaj svijet je danas tako skrojen da je politika vrlo va?n dio na?g ?vota. Pri tome mislim da se covjek mora osvijestiti kako politika pocinje u njemu samom. Kada bi se ljudi okrenuli samima sebi i na neki nacin razmislili ?a je va?o u ?votu, a ?a nije, tada bi politika bila jasnija, bolja, a bilo bi i malo vi? ljubavi u politici.

6. Da su Vam u isto vrijeme ponudili ulogu u "Srebrenici" i u nekoj komediji, koju biste prije prihvatili?
- O Srebrenici, sasvim sigurno.

7. Za?o?
- Zato ?o sam svjesna vremena u kojem ?vim, potpuno ga prihvatam i ne zatvaram oci pred onim ?o nam se de?va. Na?lost, svjesna sam da ne mogu mnogo uraditi, ne mogu promijeniti svijet, ali na neki nacin mogu doprinijeti svojim anga?anom, da se makar jedan covjek u tom dana?jem okru?nju zapita mo? li se ne?o promijeniti.

8. Kako su Livnjaci reagirali na Va? odluku da glumite u predstavi ?Srebrenica??
- Nemam pojma, zaista. Nikada ne razgovaram i ne razmjenjujem s Livnjacima mi?jenja o tome, ?a sam prihvatila, a ?a nisam. O tome govorim samo sa svojim najbli?m, a i tada su to moje odluke.

9. Da li ste imali neugodnosti zbog toga ?o ste glumili u toj predstavi?
- Nikada.

10. Mislite li da ce ova predstava ne?o postici?
- Ne znam da li ce ne?o postici. Sigurno da je nismo radili, barem ja, da bismo ne?o postigli. Mislim da je cijela ekipa predstave Prividenja iz srebrenog vijeka, na celu s Almirom Ba?vicem, jednostavno progovorila o toj temi iz onih najljudskijih i najdubljih potreba da se ka? tim majkama, ?nama, sestrama niste same, ima jo?ljudi koji misle o vama, ali ne na nacin da se pridobiju glasaci, ne s nekom zadnjom namjerom, nego iz obicnog ljudskog poriva. Evidentno je da cijela ekipa predstave od 11. jula 1995. godine ?vi s tim i ovo je samo bio poku?j da se na neki nacin ka? tu smo, mislimo na vas.

11. Kada ste se pripremali za tu ulogu, da li ste kontaktirali sa Srebrenicankama?
- Ne, prvi moj kontakt sa Srebrenicankama bio je u toku predstave, na premijeri, ovo nije bio fizicki, nego emotivni kontakt, a drugi, ili prvi fizicki, emotivni kontakt je bio poslije predstave, kad smo se prvi put u ?votu vidjele i srele.

12. Koliko se inace vremena pripremate za novu ulogu?
- Pa onoliko koliko traju probe, toliko se i pripremam.

13. Sve Vas vi? do?vljavaju kao tipicnu bosansku djevojku ili, bolje receno, bosansku ?nu. Da li ste namjerno stvarali takav imid?ili je to sticaj okolnosti?
- Pa to je ne?o ?o covjek ima u sebi, taj svoj neki zacrtani put, na koji mo?te utjecati samo u nekom malom procentu.

14. Za?o ste krenuli ba?tim putem?
- To je ono ?o sam ja i to se sve vi? otkriva, putem mojih uloga koje biram. Drago mi je da je to tako.

15. Opi?te bosansku djevojku u tri rijeci?
- Joj, davno sam bila bosanska djevojka, sad sam vi? bosanska ?na.

16. Hajde dobro, opi?te bosansku ?nu u tri rijeci?
- Te?o pitanje, ali vlada neko stereotipno mi?jenje da je to majka, kucanica, supruga. To jesu vrlo va?e osobine za svaku ?nu, jer od toga se gradi svijet, na to se nadovezuje sve ostalo. Isto tako, mislim da su jako inteligentne i produhovljene. One najvecim dijelom dr? ovaj svijet normalnim i lijepim, koliko god to danas zvucalo nebulozno.

17. Da li ste ikada razmi?jali kako bi Va??vot izgledao da nije bilo rata?
- Nisam nikada razmi?jala o tome. Rat sam prihvatila kao najekstremniju situaciju u kojoj se covjek mo? naci i tako sam se pona?la.

18. Jedan period ?vota bili ste izvan BiH i vratili ste se. Za?o?
- Jesam, iza?a sam '93., bila neko kratko vrijeme kod roditelja u Livnu, gdje mi je kuca i sve ?o sam imala. U Sarajevu sam imala par kofera garderobe, cipela i dosta knjiga, dakle ni zaposlenja ni stana. U Livnu sam se oporavila od povreda koje sam zadobila pretrcavajuci pistu, a onda me moj kolega Haris Burina zvao da radim s njim neku predstavu u Londonu. Oti?a sam tamo, napravila predstavu, a kad sam zavr?la taj dio, oti?a sam u Njemacku sa svojim mu?m Mirsadom Herovicem, tada jo?nismo bili vjencani. Naprosto, i?i smo tamo gdje nas je srce vuklo. Odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma '95. u?i smo u Sarajevo preko Igmana.

19. A Za?o ste se vratili?
- Smatrala sam da nisam nikada ni oti?a iz Sarajeva. To ?o sam ja bila tamo negdje, do?vljavala sam kao ne?o onako.

20. Ima li ?nsi da mladi glumac s ovih prostora uspije izvan BiH?
- Mislim da ima. Bila sam u Njemackoj godinu i po, radila sam predstave. Igrala sam predstave i na njemackom i na engleskom. Mladi covjek mo? sve, pitanje je koliko je spreman da preuzme rizike. Naravno, prvo mora biti talentiran jer se na Zapadu ne tra? ni diploma, ni gdje si, ni ?a si, ni kod koga si radio. Mora?da nosi?talenat. Oni moraju da u tebi prepoznaju to ne?o od cega ce menad?ri ili kompanije napraviti zvijezdu ili glumca, doktora, novinara... Sve zavisi od toga ?a ja hocu u svom ?votu i onda se prema tome pona?m.

21. Da imate priliku opet otici, da li biste je iskoristili?
- Ma ne bih, jer ja sam cvrsto s dvije noge na zemlji. Mo?a bih oti?a najdalje do Slovenije. Smatram da je Slovenija zemlja o sebi, pri sebi, i to je najdalje. Ja Bosnu stvarno volim i to nije ni patriotizam ni patetika. Smatram samo da bi ljudi trebali biti mnogo pametniji nego ?o jesu, mnogo manje egoisti nego ?o jesu i otvoreniji za probleme drugih u svojoj bli?j okolini. Prvenstveno mislim na na? politicare svih boja i zastava. Mislim da bi tada na? zemlja zaista procvjetala.

22. Znaci li to da spadate u onu vrstu nepopravljivih optimista?
- Nisam neki ekstremni optimista, prije bih rekla da sam realista. Volim da ?vim ovdje. Meni je ovdje dobro. Ne znam kako je drugima i ne mogu se staviti ni u ciju ko?.

23. Postoji li neki recept za uspjeh u BiH?
- Postoji, samo je za svakog taj recept drugaciji, s obzirom na vrline, mane, na eticke i moralne vrijednosti koje svaki covjek u sebi nosi. Ne postoji zajednicki recept. Mislim da covjek mora voljeti posao koji radi, drugo, mora imati talenta i upornosti. Trece, ali ne manje va?o, jeste da bude bez predrasuda, ogranicenja i strahova.

24. Jo?kao djevojcica, u Livnu ste bili svojevrsna pozori?a zvjezda. Da li Vas Livnjaci i danas tako do?vljavaju?
- Ma nisu, ni ja sebe tako ne do?vljavam. Nikad nisam ma?ala da cu jednog dana biti glumica ili mo?a doktorica. Prosto je to do?o samo po sebi, ja sam se nekako uklopila i pratim taj tok.

25. ?a znaci biti zvijezda u Bosni i Hercegovini?
- Ne smatram da u na?j zemlji neko uopce mo? biti zvijezda.

26. Ko je nazaslu?iji ?o ste danas glumica?
- Vjerovatno ja sama, jer posjedujem taj talenat. Glumom sam se pocela baviti u Livnu i taj moj talenat je prepoznao Pero Mioc. Odmah me bacio u vatru i igrala sam u nekim djecijim, omladinskim predstavama. Ja sam sve to posmatrala kao igru i na kraju, eto...

27. Nakon rata, ?a Vas je najvi? impresioniralo u BiH?
- Najvi? su me impresionirale ?ne Srebrenice, koje nikada nisu pozivale na mr?ju, na osvetu, nego na pravdu i istinu. Njihova duhovna velicina, cistoca i vjera, ostavljaju me potpuno bez rijeci. Divim se duhovnoj velicini tih ?na.

28. A ?a Vas je razocaralo?
- Cini mi se da vi? od devedeset posto ljudi nije ni?a naucilo iz ovog u?sa. Ljudima vlada neka surova potreba za grabljenjem materijalnih dobara, kuca, automobila, vikendica. Ostavlja me bez teksta cinjenica da su sjecanja potpuno svje?, a toliko se grabi.

29. Kada ste bili vani, ?a Vam je najvi? nedostajalo iz BiH?
- Sve mi je nedostajalo! Imala sam srecu da kao student budem u ekipi Otvorene scene Obala i gostovali smo na velikim svjetskim scenama. Nikad me Zapad nije fascinirao. Otudili su se od onog ljudskog u sebi zbog tog ludackog grabljenja materijalnog. Dok sam bila vani, dru?la sam se sa zaista prekrasnim ljudima, nisam nikada imala neugodnih situacija, ali svejedno mi je sve nedostajalo.

30. A kada ste do?i ovamo, ?a Vam je najvi? nedostajalo iz inostranstva?
- Prije rata nikada ni u snovima nisam po?ljela da budem u Njemackoj, ni kao gastarbajter, ni kao gost. Njemacka je bila posljednja zemlja o kojoj sam razmi?jala. Sticajem okolnosti na?a sam se u Njemackoj i moram priznati da me je zaista fascinirala. Razbijene su sve predrasude koje sam imala o Njemackoj, u onom najpozitivnijem. Kada sam do?a ovamo, najvi? mi je falio taj sistem koji je stvarno odlican. Cijeni se sve ?o radi? Nema ono vratar pa si manje vrijedan. Postoji sistem vrijednosti i sve se zna. Ne mora?se brinuti hoce li ti neko nekad uplatiti, kada ce uplatiti... Nisam primijetila ni da su ljudi hladni. Jesu oni nekako zatvoreni, jer imaju razloga da budu. Mnogo je gastarbajtera u Njemackoj i razumijem taj strah, tu distancu. I sama sam pomislila kako bih se pona?la da je neko u?o u moju kucu. Koliko god smo mi Bosanci ?roki i emotivni, mislim da ne bismo bili tako tolerantni, tako veliki kao ?o su Nijemci.

31. Hipotetcki, nazvao Vas je prijatelj iz inostranstva, niste se culi vi? od dvije godine i pita vas: ?a ima u Sarajevu? ?a biste mu odgovorili?
- Svega! Stvarno ima svega.

32. Pozori?e daske na kojima biste voljeli igrati?
- Voljela bih igrati na svim. Sve su to neki fini izazovi, ljudske potrebe da se zadovolji svoj mali ego. Tek da vidim mogu li se hrvati s nekim tamo glumackim imenima.

33. Koju predstavu biste voljeli dovesti u Livno?
- Sve ijednu koju sam igrala. Sretna sam da se sada prikazuje Gori vatra. Livno je baceno u taj neki co?k co?ova: u kutu, nikom na putu. ?o mi je ?o je tako, mislim da niko nije kriv do Livnjaci sami, neka vladajuca struktura. Voljela bih da sve predstave idu tamo, a ne samo u kojima ja igram. Dok ne dode neki poziv iz Livna, bojim se da nece ni?a vidjeti.

34. Pozoriste ili film?
- I jedno i drugo.

35. Kako to?
- Pozori?e je moja velika ljubav. Pocela sam u pozori?u i neki kontinuitet ima. Film je medij bez obzira na to ?o je drugaciji od pozori?a, ali kad si na filmu, ima?priliku da te vidi veliki broj ljudi. Da saznaju kako u Sarajevu postoji veliki broj glumaca koji se dobro bave svojim poslom.

36. Jeste li gledali ovogodi?ji MES?
- Moram priznati da nisam gledala mnogo predstava. Inace, nikad ne gledam sve predstave na MES-u, izaberem samo ono ?o me interesuje.

37. U kojoj biste od ovogodi?jih predstava na MES-u voljeli nastupati?
- Voljela bih da sam bila dio predstave Petera Brooka Smrt Kri?e.

38. Za?o?
- Ta tema mi je jako bliska i draga. Cudno, svida mi se ta jednostavnost, iako mi nije mrsko raditi i kompliciranije predstave.

39. Smatrate li da biste mogli bez problema prihvatiti neku od uloga u nekoj od predstava s MES-a?
- Ovisi od predstave.

40. Po cemu odredujete da li cete glumiti u nekoj predstavi?
- Uloge biram na osnovu ponudenog teksta. Bitno je da ja tu pronadem sebe. Da li me i?a privlaci, uloga ili tekst sam po sebi. Ako me privuce ne?o meni va?o, ne?o ?o je prema mojim standardima, onda prihvatim i igram.

41. Koliko je novac presudan u svemu tome?
- ?o se pozori?a tice, novca je sve manje. Na?lost, moramo se pomiriti da je takva situacija i ne mogu ja glumiti neku veliku glumicu kad ljudi nisu u stanju da to plate. Jedva cekam vrijeme kada ce novac biti od presudne va?osti. Ja volim ovaj posao, ali od njega i ?vim.

42. U modernom teatru od glumaca se sve vi? zahtijeva multidisciplinarnost. Koliko ste spremni odgovoriti tim zahtjevima?
- Pa sve manje, moram priznati. Ja sam vec neka rana srednja generacija. Jo?sam fizicki spremna da odgovorim nekim izazovima, ali ima zahtjeva koje nikada ne bih prihvatila. Ja bih svako jutro trebala da idem u gimnasticku dvoranu, da se bavim sportom, plivanjem, kako bih bila u fizickoj kondiciji. Ja sam, naprosto, drugi tip. Ne volim tu strogost, tu disciplinu. Raditi s Ale?m Kurtom i Harisom Pa?vicem je jedna vrsta vojnicke discipline, u kojoj covjek mora da poka? i fizicku spremnost.

43. A da li Va? kolege mogu pratiti zahtjeve modernog teatra?
- Pa ne znam, radili su ljudi predstavu Romeo i Julija, koja je bila dosta zahtjevna.

44. Kakvi ste s kondicijom?
- Daleko od toga da sam zadovoljna, ali mislim da imam snage, a kad bi se tra?la neka takva kondiciona predstava, sasvim sigurno bih probala da odgovorim tome.

45. ?a je za Vas vrhunac karijere?
- Ne razmi?jam o vrhuncu, zaista.

46. Glumac s prostora ex-Yu s kojim biste voljeli glumiti?
- Voljela bih glumiti s mnogo njih, od Mustafe Nadarevica do Mirjane Karanovic... Imala sam srecu da sam prije rata bila u Zvezdara teatru, pa sam glumila s Draganom Nikolicem, Milenom Dravic, pokojnim Batom Stojkovicem, Ljubom Tadicem. To su prekrasna iskustva.

47. Ima li ijedan kojeg biste rado izbjegli?
- Nisam nikad razmi?jala o tome, stvarno. Neki od ovih koje sam nabrojala su pomalo ters i te?i, ali mislim da bih iza?a na kraj i s takvim temperamentima. Ne bih voljela da radim s ljudima koji zrace negativnom energijom.

48. Da li biste prihvatili ulogu od Emira Kusturice?
- Mislim da ne bih. Kusturicu smatram velikim rediteljem, ali ono ?o je on uradio za vrijeme rata i taj neki njegov odnos prema svemu tome, razocarao me duboko. Mislim da bi mi bilo vrlo te?o raditi s njim. A, opet, ne znam, kako vrijeme prolazi, mo?a se i on vec danas pita za?o je to radio.

49. Da li su Vama zasmetali plakati ovogodi?jeg MES-a?
- Ni u kom slucaju.

50. Da li biste se skinuli goli ako bi scenarij predstave to tra?o?
- Ne bih, zaista ne bih.

51. Susan Sarandon ili Angelina Jolie?
- Susan, naravno.

52. Za?o?
- Zato ?o je smatram izuzetnom glumicom, zato ?o je mnogo volim. Nemam ni?a ni protiv Angeline, smatram da je velika glumica, ali u svakom slucaju Susan ima prednost.

53. Supruga, majka, glumica..., uspijete li kada ?a procitati?
- Nakon ?o sam rodila Ivora, nisam citala dvije godine. Cim sam dobila malo vremena za sebe, vratila sam se svojoj velikoj ljubavi, citanju.

54. Koja Vam je knjiga u posljednje vrijeme ostavila najupecatljiviji dojam?
- U posljednje vrijeme citam knjige koje su vezane za ucenje Saibabe i sve ljude koji su na neki nacin vezani za njega. Svaka ta knjiga na neki nacin ostavlja dojam, otkriva neka vrata prema sebi i moram priznati da me to ispunjava rado?u i veseljem. U posljednje vrijem citam price iz ?vota i zovu se Saibaba govori o svijetu i Bogu. Vrlo su poucne.

55. ?na kojoj se divite?
- Moja mama na prvom mjestu.

56. Ako vas na derneku zapadne da pu?ate muziku, ?a auditorij mo? ocekivati:
a) sevdalinke;
b) hrvatski pop;
c) domaci pop;
d) cistokrvni rock?
- Od svega pomalo.

57. Za?o?
- U svojoj kuci imam svega toga pomalo, onda bi pu?ala taj neki miks.

58. Kako reagirate na pozori?e kritike?
- Na?lost, mi nemamo neku jaku pozori?u kritiku. Ako i ima neka kritika u novinama, meni to izgleda kao da sam procitala clanak o gasu, struji...

59. Da, ne daj Bo?, ostanete bez ovog posla, cime biste se bavili?
- Tra?la bih ne?o drugo, ne?o ?o bih voljela. A ako nema, bo? moj.

60. Ona Jugoslavija ili ova Bosna i Hercegovina?
- Joj, kad bi se to nekako miksalo, bilo bi super. Ne bih sve iz one Jugoslavije, a bogami ne bih ni ovakvu BiH. Najradije bih napravila neku svoju BiH, kad bi mi neko dao.

61. Kako?
- Bila bi to super BiH. Zamolila bih sve one koji ?le da ?ve u republici banani, kru?i, ?jivi, da idu u te republike, a sve one koji ?le da ?ve u BiH, da nas ostave na miru i da svi zajedno ?vimo otvorenih umova i srca.

62. Mjesto na kojem volite biti ?o ce?e?
- More, more i samo more.

63. Mislite li da ?vimo u svijetu mu?araca u kojem vladaju ?ne ili je obratno?
- Mislim da ovim svijetom vladaju mu?arci, iako smatram da nije bitno ko vlada, va?o je kakvi mu?arci i kakve ?ne vladaju.

64. Kako se borite protiv dosade?
- ?a je to dosada?!

65. Va??votni cilj?
- Moj ?votni cilj je da odgajam svoje unuke u miru, zdravlju i rahatluku.

Anterfile

The best of...: Stra?o volim Miru Banjac

66. Najbolja glumica svih vremena na prostoru ex-Yu?
- Stra?o volim Miru Banjac, mada ne volim odrednice najbolji, najbolja...

67. Najbolji glumac svih vremena na prostoru ex-Yu?
- Stvarno ih je mnogo, od Adema Cejvana, preko Bate Stojkovica..., ma ne bih da uvrijedim nikoga.

68. Najbolji re?ser?
- U pozori?u mi je najzanimljiviji Ale?Kurt, a u filmu to je Pjer ?lica.

69. Najvece priznanje?
- Najvece mi je priznanje ?o su mi ?ne Srebrenice rekle da sam ja njihova sestra.

Uloge: Senad Basic, Gordana Boban, Nada Djurdjevska, Izudin Bajrovic ...

Copyright © 2006 Stranac u Noci