Li-foto album

    Livno vijesti

    Vijesti iz svijeta
    Muzicke vijesti

    Sport
    Vremenska prognoza
    Pokidane veze
    Livno e-mail adresar

 Zabava:

    Asteroidi

    Jeste li znali..

    Piramida sunca
    Ne ljuti se covjece

    Test intelegencije
    Automobili
    Midi muzika
    Ljubavni horoskop

    Stare novcanice

    Misterije

    Zivot ljudske duse
    Wall za XP

    NLO
    Elektronska cestitka
    Horoskop
    Zensko carstvo

    Tumac snova

    Super igrice

    Smijesne slike
    Zezancije

    Vicevi
    Online igrice
    Novine
    Istorija evrovizije

    Zanimljivosti

    Astronomija

    Kuhinjski recepti
    Put do "Paltalka"

    SMS-poruke

 Poucno:

 

 

  Droga

 

  Korisni programi

 

  Feministkinje
 

  Ko smo mi ...

 

  Bosanska piramida
 

  Uzivanje u sexu
 

  Zenski kutak
 

  Protiv migrene

    Ambasada-BiH

    Ambasada-Hrvatske

    Ambasada-Srbije
    Josip Broz Tito

    Zdravlje
    Agencije
    Bolesti od A-Z
    Wallpapers

    Air Brush Art

    Animacije

    Sarajevska rock scena
    Tel. imenik BiH

    Rijecnik:Bos-Engl
    Mali savjeti
    Travel-BiH
    Trazi

   Trenutno posjetioc@ 

  Ekonomija

METALNA INDUSTRIJA SE NAJBRZE OPORAVLJA U BIH

Prema nedavno objavljenim podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine proizvodnja metala u prva cetiri mjseca ove godine u F BiH porasla je za 28,6 posto, a u RS za 9,8 posto pa je ta industrijska grana jedna od rijetkih koja ima zadovoljavajuci poslijeratni oporavak. Proizvodnja masina, uredjaja i drugih metalopreradjivackih proizvoda povecana je za 33,3 posto u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u RS za 50 posto. Izvoz metalskih proizvoda u prossoj godini iznosio je 52 posto od ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine. Vrijednost tog izvoza veæa je od milijaradu eura. Najveci metalni proizvoðaèi u Bosni i Hercegovini su Aluminij iz Mostara, zatim Mittal Steel, TMD Gradaèac, Tvornica alata Trebinje i Alloy Wheels Jajce. U metalnoj industriji u toku su dvije velike investicije: izgradnja tvornica aluminijskih proizvoda Aluminija i FEAL-a te izgradnja CIMOS-ove livnice u Zenici. Jedna od najveæih bosansko_hercegovackih kompanija iz metalne industrije sarajevski Energoinvest konkurise za nove visemilionske poslove u africkim zemljama. Nadaju se dobiti posao izgradnje dalekovoda i transformacijskih stanica u Al¾iru vrijedan 4,8 miliona eura, poslove u Etiopiji vrijedne oko 3,8 miliona eura i Nigeriji oko 20 miliona eura. Znatan iskorak u povecanju proizvodnje u proteklih nekoliko godina napravili su Mittal Stell Zenica i Mittal Novi rudnici Ljubija Prijedor, no i dalje ustraju na ambicioznijim planovima za predstojece razdoblje. U Mittal Steel Zenica uveliko se radi na pokretanju integralne proizvodnje s dostizanjem 2,2 miliona tona celika. Ove godine, kako je rekao direktor sektora za razvoj Mittal Steela Aziz Mujezinoviæ, planirana je proizvodnja od 530.000 tona ¹to je za 183 posto vi¹e u odnosu na pro¹logodi¹nju proizvodnju. U prosloj je godini Mittal Steel u obnovu proizvodnje tople valjane zice, rebrastog celika za gradjevinarstvo i armaturne mreze ulozio jedanest miliona eura. U Novim rudnicima Ljubija ove godine zapoceli su pripremni radovi na otvaranju povrsinskoga kopa Buvaè koji treba poèeti raditi 2009. godine. Direktor kompanije Mladen Jelaèa rekao je da æe rudnici ove godine proizvesti i prodati 1,5 miliona koncentrata zeljeznih ruda.

Uvoz i izvoz

BiH je u aprilu 2006 izvezla roba u Hrvatsku, u vrijednosti od 74,8 miliona KM, odnosno 16,2 posto od ukupno ostvarenog izvoza, dok je u nasu zemlju iz Hrvatske uvezeno 156,7 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Takodjer znacajan izvoz u istom periodu ostvaren je u Srbiju i Crnu Goru (SCG) i to u vrijednosti od 55,3 miliona KM ili 12,1 posto. Posmatrano prema regionalnim grupacijama, BiH je najvise izvozila u Evropsku uniju (EU) i to u vrijednosti od 281,4 miliona KM, u procentima 61,8 posto od ukupno ostvarenog izvoza.
U zemalje EU, najvi¹e smo izvezli roba u Austriju, i to u vrijednosti od 64,9 miliona KM, ¹to je 14 posto od ukupnog ostvarenog izvoza.
Kada je rijec o uvozu, BiH je u aprilu najvise uvezla roba iz Hrvatske, i to u procentirna 34,3 posto od ukupno ostvarenog uvoza.
Znaèajan uvoz u istom periodu ostvaren je iz Srbije i Crne Gore (SCG), i to u vrijednosti od 87,5 miliona KM, ¹to je 19,1 posto.
Posmatrano prerna regionalnim grupacijama, u aprilu je BiH najvi¹e uvezla roba iz EU, i to u vrijednosti od 406,1 milion KM, ¹to je 45,6 posto od ukupnog uvoza.
U okviru zemalja EU najvi¹e se uvozilo iz Njemaèke, i to u vrijednosti od 107,6 miliona KM, u procentima 12 posto od ukupnog ostvarenog uvoza.
Takoðer, u prva cetiri mjeseca ove godine, BiH je sa susjednim zemijama imala pokrivenost uvoza izvozom, od s Hrvatskom 53,6 posto, s SCG 63 posto, dok je ta pokrivenost s Italijom 95,6 posto, s Slovenijom 74,9 posto, Francuskorn 44,9 posto, Njemaèkom 53,1 posto i s Austrijom 124,5 posto.
U prva èetiri mjeseca ove godine BiH je najveæi izvoz u Hrvatsku ostvarila u sektoru "Proizvodi razvrstani prema materijalu", i to u vrijednosti od 136,1 miliona KM, te u sektoru "Mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi" u vrijednosti od 43,1 rniliona KM.
U istom posmatranom periodu, najveæi obim uvoza iz Hrvatske bio je registriran kod uvoza proizvoda iz seklora "Mineralna goriva,maziva i srodni proizvodi" u vrijednosti od 194 miliona KM i sektora "Hrana i zive zivotinje" u vrijednosti od 71 milion KM.
Istovremeno, BiH je u robnoj razmjeni sa SCG najveæi izvoz ostvarila u sektorima "Proizvodi razvrstani prema materijalu", u vrijednosti od 48,7 miliona KM i "Mineralna goriva,maziva I srodni proizvodi" u vrijednosti 32,8 miliona KM.
U ovom periodu, iz SCG najveæi dio uvoza u BiH odnosio se na grupu proizvoda iz sektora "Hrana i zive zivotinje", i to u iznosu od 60,5 miliona KM i sektora "Kemijski proizvodi" u iznosu od 37,4 miliona KM.
Posmatrano u istom periodu, u robnoj razmjeni sa Slovenijom, BiH je najveci izvoz ostvarila u sektorima "Strojevi I transportna sredstva" u vrijednosti od 59 miliona KM i "Proizvodi razvrstani prema materijalu", u vrijednosti od 54,3 miliona KM, dok se najveæi dio uvoza iz Slovenije odnosio na uvoz proizvoda iz sektora "Proizvodi razvrstani prema materijalu", u vrijednosti od 87,2 miliona KM i sektora "Strojevi i transportna sredstva", u vrijednosti od 49,5 miliona KM.
Kako je reèeno na konferenciji za novinare, kod izvoza i uvoza proizvoda prema Glavnim industrijskim grupacijama (GIG) prema krajnjoj ekonomskoj namjeni, rnoguce je primjetiti da se od ukupno ostvarenog uvoza u periodu januar-april 2006 godine, najveæi dio proizvoda odnosio
na uvoz inter-medijarnih proizvoda, osim energije, i to u vrijednosti od jedne milijarde KM ili 34,4 posto od ukupno ostvarenog uvoza. Takodjer, znacajan dio uvoza odnosio se na uvoz grupe netrajnih proizvoda za ¹iroku potro¹nju u vrijednosti od 702,5 miliona KM.
U istom posmatranom periodu, BiH je najveæi dio izvoza ostvarila kod grupe intermedijarnih proizvoda, osim energije u vrijednosti 857,5 miliona KM (55,9 posto od ukupno ostvarenog izvoza) i netrajnih proizvoda za ¹iroku potro¹nju u vrijednosti od 228 miliona KM ili 14,8 posto od ukupno ostvarenog izvoza.

Delegacija iz Libije u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine

                        Libija otvara svoje tržište bh. firmama

U sklopu protokola koji je BiH u srijedu potpisala sa Velikom Socijalističkom Narodnom Libijskom Džamahirijom koju je predvodio pomoćnik sekretara libijskog Generalnog narodnog komiteta Mohamed Ali al-Hewejg dogovorena je i saradnja libijske farmaceutske kompanije Al-Maya i Bosnalijeka.

Ovim protokolom je potvrđena najavljena saradnja Bosnalijeka i Al-Maye, a nakon njegovog potpisivanja generalni direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić za Oslobođenje je rekao:

“Protokol je potpisan temeljem protokola iz Tripolija u julu ove godine. On se odnosi na transfer tehnologija, proizvodnju lijekova pod Al-Mayinim imenom u pogonima Bosnalijeka. Riječ je o potvrdi partnerskih odnosa koje ćemo imati sa libijskom kompanijom.”

Moguće je, takođe, da će Bosnalijek proizvoditi ampule za tržište Libije i druge afričke države, a Libijci su zainteresovani za 50 proizvoda iz Bosnalijekovih pogona.

“Razgovarali smo i o proizvodnji oralnih antibiotika, gdje Bosnalijek ima iskustvo i mogućnost da izvrši transfer tehnologija“, kaže Arslanagić.

Dio razgovora bio je posvećen i pripremi ugovora o zamjeni duga BiH prema Libiji za udio u državnom kapitalu Bosnalijeka. Potpredsjednik federalne Vlade Gavrilo Grahovac predao je libijskoj delegaciji zaključke kojima federalna Vlada daje saglasnost za provođenje aktivnosti zamjene bh. duga Libiji za udio državnog kapitala u Bosnalijeku, te imenovanju radne grupe za pripremu prijedloga ugovora zamjene duga. Podsjećamo, riječ je vjerovatnom dugu od 12,6 miliona američkih dolara koji bi BiH Libiji izmirila u dionicama Bosnalijeka koje su u vlasništvu federalne Vlade.

Gosti iz Libije “ukazali su na spremnost njihove zemlje da svoje veliko tržište otvori firmama iz BiH”.

Priznanja "Poslovnih novina" najuspješnijim bh.

                 ”Srebrni pečat” za 2005. ”Aluminiju” iz Mostara

Srebrni pečat za najfirmu u 2005. godini koji dodjeljuje redakcija Poslovnih novina iz Sarajeva ove godine je pripao kompaniji Aluminij iz Mostara.

Ova, kao i druge nagrade najuspješnijim bh. kompanijama dodijeljena je četvrtak u klubu Coloseum.

Plaketu za prvo mjestu u kategoriji “najveći izvoznici iz Bosne i Hercegovine” takođe je pripala kompaniji Aluminij, koja je u 2005. godini ostvarila izvoz od 357 miliona KM. Drugo mjesto i plaketa su pripali Mittal Steelu Zenica, a treće Preventu Sarajevo iz Visokog.

Nagrada za prvo mjesto u kategoriji “kompanije sa ostvarenom najvećom neto dobiti” pripala je kompaniji BH Telecom sa neto-dobiti od 163 miliona KM u prošloj godini.

Drugo mjesto osvojilo je preduzeće Telekomunikacije RS AD, a treće HT mobilne komunikacije d.o.o. Mostar.

Od ove godine redakcija Poslovnih novina je odlučila da dodijeli i nagrade u kategoriji “najbolji investitori”. Tako su u 2005. godini najviše investirali Elektroprivreda RS iz Trebinja, JP Elektroprivreda BiH, dok je u ovoj kategoriji prvo mjesto osvojio BH Telecom sa oko0 miliona KM investicija.

U kategoriji “100 najvećih” za 2005. godinu za najuspješnije firme su proglašeni Elektroprivreda RS AD, BH Telecom, a prvo mjesto je pripalo JP Elektroprivreda BiH sa ukupnim prihodom od 633 miliona KM.

Specijalno priznanje Poslovnih novina i Regionalnog ureda za okoliš u BiH dobila je kompanija Tamaris iz Banja Luke “za poslovanje u skladu s najvišim ekološkim standardima”.

Nagradu “za izuzetno zalaganje u kreiranju pozitivnog poslovnog ambijenta u skladu sa ekostandardima”, koja je, takođe, uvedena ove godine pripala je Općini Trnovo i to za razvoj turizma.

Glavna urednica izdanja Privredne štampe Sanja Bogdanović je rekla “da je osnovni cilj ovih nagrada afirmacija pozitivnog u privredi BiH”.

Među ovogodišnjim dobitnicima je malo novih preduzeća u odnosu na godinu ranije. Riječ je uglavnom o javnim preduzećima s imenom i tradicijom.

Direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA) Haris Bašić je svečanosti istaknuo da “BiH postaje ugodno mjesto za investiranje”.

Generalni direktor BH Telecoma Hamdo Katica je u ime kompanije na čijem se čelu nalazi primio priznanja je izjavio da je “možda malo ružno što su u BiH najveću dobit u 2005. godini ostvarili telekomi”.

Jedan od direktora u Elektroprivredi BiH Emir Aganović je, primajući priznanje, najavio “da će ovo javno preduzeće i u narednom periodu nastaviti ulaganjau razvoj hidro i termoelektrana, te mreže”.

                                          Pismo zahvale

Generalni direktor kompanije Aluminij iz Mostara, koja je ove godine osvojila “Srebrni pečat” Poslovnih novina Mijo Brajković je bio spriječen da prisustvuje manifestaciji, ali je organizatorima poslao pismo zahvale:

“Samo radom i poticanjem proizvodnje Bosnu i Hercegovinu možemo izvući iz problema i uputiti na pravi put“, navodi se, između ostalog, u Brajkovićevoj poruci.

     Nastavice se....

Copyright © 2006 Stranac u Noci