Bruceloza je u naprednom stadiju i s očitim simptomima
neizlječiva bolest.
Molimo nase
sugradjane da ne idu kupovati domace proizvode od
proizvodjaca gdje je zabiljezena bruceloza niti od
proizvodjaca kod kojih nije zabiljezeno prisustvo
bolestia, a da svoje proizvode nisu podvrgli
odgovarajucem termickom tretmanu. To je jedna od mjera
sprecavanja zarazavanja ljudi /odnosno prva.
Posto u
Federaciji BiH ne postoje strucne savjetodavne sluzbe
nadlezne
institucije (to nisu samo veterinari) moraju naci nacina
kako da obuce
proizvodjace o mjerama borbe protiv broceloze ali i
drugih zaraznih
bolesti,
kako da se ponasaju te koja su im prava i duznosti.
|
ZABRINJAVAJUĆE
ŠIRENJE BRUCELOZE... |
|
LIVNO:Prema podacima Veterinarske stanice u Livnu, u
prva tri mjeseca ove godine ta stanica je obavila
kontrolu 4.211 ovaca, a dijagnostičkim ispitivanjem
je utvrđeno da je 86 ovaca bilo pozitivno na
brucelozu.
Ravnatelj stanice Boro
Krišto kazao je da je zabrinjavajući podatak da je u
porastu i broj oboljelih krava te da je trenutačno
10 krava pozitivno na brucelozu. U livanjskom kraju
je porastao i broj oboljelih osoba na brucelozu i to
za 5 osoba. Iz Zavoda za javno zdravstvo ističu da
je u livanjskoj općini u proteklih 15 mjeseci od
bruceloze oboljelo 14 osoba.
TOMISLAVGRAD -
Na području općine Tomislavgrad od početka ovog
mjeseca otkriveno je 200 novih slučajeva bruceloze
kod životinja, a do sada je registrirano i sedam
osoba oboljelih od ove bolesti, od kojih su troje
veterinari. To nam je potvrdila i ravnateljica
županijskog Zavoda za javno zdravstvo Dijana Mamić
istaknuvši da su zaraženi brucelozom
samoinicijativno napravili pretrage jer su se
osjećali loše te im je potvrđeno oboljenje. “U našoj
županiji postoji veliki broj oboljelih od ove
bolesti, ali ti oboljeli ne prepoznaju simptome
bolesti, zbog čega ne osjećaju potrebu da urade
pretrage. Bruceloza ne mora biti u akutnom obliku da
je svi primijete, ali može biti u nekom kroničnom
obliku koji se može vući godinama, a da ni sam
oboljeli za to ne zna”, rekla je Dijana Mamić
dodavši da je od sedmero zaraženih, njih pet pušteno
kući na liječenje dok su dvije osobe u ambulantnom
liječenju i u stalnom su kontaktu s bolnicom u
Mostaru.
|
Moram naglasiti da i
nadleze institucije od veterinarskih stanica ,
inspekcija, ministarstava poljoprivrede, Ureda za
veterinarstvo BiH
itd...
ne provode sve mjere suzbijanja bruceloze i stavljanja
bolesti pod
kontrolu,
jer to nije problem da se rijesava na nivou opcina,
regija nego upravo
se
nivoa drzave. Trenutno se kod nas provodi mjera kontrola
prisustva
bolesti
uzimanjem uzoraka krvi (i to ne kod svih zivotinja) i
mjera ubijanja
zivotinja. Ostale mjere npr, dezinfekcija prostora gdje
su boravile
zivotinje, zabrana pregonske ispase dok se bruceloza ne
stavi pod
kontrolu,
Vakcinacija, kontrola prodaje i uvodjenje novih
zivotinja u stado,
kontrola
uvoza, ne postoje specijalizovane klaonice za ovu
namjenu niti jame
odnosno
prostori koji sluze za zakopavanje eutanaziranih
zivotinja, a onda o
tome da
ne postoji tvornica za preradu tog mesa ne treba niti
govoriti jer je
to za
nas "luksuz" , kontrola prisutnosti bolesti na ljudima
koji su bili u
direktnom kontaktu sa zivotinjama itd... Kao posljedicu
ovakvog odnosa
nadleznih institucija prema ovom problemu namece se
problem ulaska
veterinara u posjed proizvodjaca zato sto neki
proizvodjaci ne
dozvoljavaju
vadjenje krvi jer im se desava ne da izbace brucelozu iz
stada nego
upravo
se prosiri na veci dio stada zato sto ostale mjere nisu
provedene i
onda oni
imaju stalne gubitke. Problem u federacije je i
raspodjela nadleznosti
po
pitanju poljoprivrede na 50-50% gdje federacija snosi
stetu
proizvodjacima
ali svojih 50%, a kanton Livanjski svojih 50% ne snosi,
a morao bih.
Ovo Vam je prava slika sa terena.
Jadan onaj nas mali covik!
Definicija
Bruceloza je primarno bolest životinja uzrokovana
različitim vrstama brucela. U akutnom stadiju se bolest
manifestira općim simptomima infekta, dok su lokalni
simptomi malo ili nikako izraženi. U kroničnom stadiju,
koji može trajati mjesecima pa i godinama, a temperatura
može imati valovit ili intermitentan karakter. U ovom
stadiju se također češće javljaju i lokalni simptomi od
strane zahvaćenih organa. Ipak i lokalna bruceloza može
biti prva manifestacija bolesti.
Etiologija
Brucellae su gram negativni, unutar-stanični
bacili. Četiri vrste uzrokuju bolest u ljudi (B.
melitensis, B. abortus, B. suis i B. canis). B.
melitensis je parazit koza, ovaca i deva, B.
abortus goveda, B. suis svinja i B. canis
pasa. U ljudi bolest najčešće uzrokuje B. melitensis.
Epidemiologija
Bruceloza je rasprostranjena po cijelom svijetu i zadnje
joj je vrijeme incidencija u porastu. Bolest se u
čovjeka pojavljuje sporadično i endemski. Endemsko
pojavljivanje je povezano s područjima gdje je uzgoj
životinja u tijesnoj vezi s čovjekovim prebivalištima.
Izvor zaraze su životinje, najviše se uzročnika može
naći u mliječnim žlijezdama, maternici i posteljici
zaražene životinje. Životinje mogu mjesecima i godinama
izlučivati uzročnike u mlijeku i drugim ekskretima.
Izlučene bakterije se dugo zadržavaju u vlažnoj zemlji i
vodi. Putovi prijenosa na ljude su: direktni kontakt s
zaraženom životinjom, udisanje aerosola, konzumacija
mlijeka, mliječnih proizvoda i sirovog mesa zaraženih
životinja. Rjeđe se bolest prijenosi inokulacijom,
transplacentarno na dijete i interhumano. Ulazno mjesto
infekcije je sluznica respiratornog ili
gastrointestinalnog trakta, konjuktiva ili koža.
Bruceloza može biti i profesionalna bolest.
Patogeneza
Bruceloza je subakutno-kronična, ciklička bolest tako da
se mogu razlikovati tri stadija bolesti. Prvi stadij je
samo katkad razvijen. Javlja se lokalna, lagana upala na
koži ili sluznici uz povećanje regionalnih limfnih
čvorova. Druga faza predstavlja generalizaciju infekta,
prodiranje uzročnika u krv, te njegovo naseljavanje u
različita tkiva (jetra, slezena, koštana srž, bubreg,
kosti, testise, osrčje, moždane ovojnice itd.). U trećoj
fazi dolazi do lokalizacije bolesti i pojave simptoma od
strane zahvaćenog organa.
Općenito je za patogenezu bruceloza važno
da su intracelularni (unutar-stanični) paraziti, tako da
mogu parazitirati u stanicama zaštićeni od antitijela i
mnogih antibiotika. Upravo je ta mogućnost brucela
odgovorna za kroničnost infekcije. Sve četiri vrste
brucela uzrokuju istu kliničku sliku, s tom razlikom da
je B. melitensis virulentnija od ostalih vrsta pa
uzrokuje teže oblike bolesti.
Sljedeća po patogenosti je B. suis,
a tek onda B. abortus. Infekcije s B. canis
su iznimno rijetke u ljudi.
Patologija
Patološke promjene kod bruceloze su
slične onima kod tuberkuloze, sifilisa i tularemije.
Nalaze se granulomi sa središnjim područjem nekroze uz
prisutnost epiteloidnih i orijaških stanica tipa
Langhans. Kod jače nekroze može doći do stvaranja
apscesa.
Klinička
slika
Inkubacija varira, i u
prosjeku traje 5 - 21 dan, može postojati i period
latencije od 6 - 9 mjeseci. Klinička slika je
karakterizirana izraženim općim simptomima u početku.
Bolest može početi naglo s vrućicom i tresavicom tako da
se ne razlikuje od mnogih drugih infektivnihbolesti.
U drugom slučaju bolest počinje postupno
neodređenim znakovima, kao što su umor, depresija,
glavobolja, boli u udovima i sl. Gotovo je konstantan
znak kod bruceloze velika slabost koja se pojavljuje već
i kod najmanjeg fizičkog napora ili čak i kod ustajanja
iz kreveta. Temperatura se postupno povećava, a prethodi
joj osjećaj tresavice i groznice, rano se javlja simptom
profuznog noćnog znojenja. Istodobno se javlja
glavobolja, boli u mišićima i drugim dijelovima tijela.
Za brucelozu su karakteristične boli u
zglobovima s otokom, boli u mišićima i neuralgije.
Od gastrointestinalnih simptoma često su prisutni
gubitak teka i opstipacija, rjeđe proljevi. Kod polovice
bolesnika se već na početku nalaze otok limfnih čvorova,
te povećanje slezene i jetre. Nakon nekoliko dana
simptomi postaju izraženiji, a temperatura viša.
Temperaturna krivulja može pokazivati karakterističan
valoviti tijek s febrilnim fazama koje traju 20 - 30
dana uz kraće periode bez vrućice. U većini slučajeva
temperatura varira s dnevnim kolebanjima od jutarnjih
36,5°C do 40°C navečer. Uz porast temperature se i
stanje bolesnika pogoršava. Noću bolesnika muči nesanica,
a pred jutro se uz obilno znojenje temperatura smanjuje.
Bolesnik gubi na težini zbog anoreksije, a zbog afekcije
živčanog sustava postoji grubi tremor jezika i prstiju,
razdražljivost i depresija.
U krvnoj slici se nalazi nizak broj leukocita s
povećanjem broja limfocita, a sedimentacija je samo
umjereno ubrzana. Ova prikazana akutna faza bolesti se
može protezati tjednima odnosno mjesecima, a u najtežim
slučajevima i godinama mogu biti prisutni samo opći
simptomi bez simptoma lokalizacije infekta.
U drugoj fazi infekta se bolest manifestira simptomima
jednog organa ili organskog sustava na kojemu se obično
nalaze kronične promjene. U rjeđim slučajevima mogu biti
zahvaćeni više organa ili organskih sustava. Najčešće su
pogođeni limfni sustav, jetra, koštana srž i
urogenitalni sustav, rjeđe su to dišni, lokomotorni,
kardiovaskularni, živčani sustav, oko i koža. Povećanje
slezene je najčešći simptom u kasnijem stadiju bruceloze,
također su povećani i limfni čvorovi. Jetra je rjeđe
povećana, a uzrok povećanja su upalne promjene jetre (fibrozni
hepatitis) koje mogu napredovati sve do ciroze.
Poremećaji funkcije koštane srži se očituju laganom
anemijom, smanjenjem broja leukocita (leukopenijom) i
relativnim povećenjem broja limfocita (limfocitozom). U
ovoj fazi bolesti se mogu javiti upala testisa, promjene
bubrega u smislu nefroze, upale pluća i poplućnice
uzrokovane brucelama. Javljaju se upalne promjene u
mišićima, zglobovima (gnojni artritis - gležanj, koljeno,
kuk, kralježnica), kostima i perifernim živcima tako da
se jako često javljaju boli u udovima kao prominentan
simptom kod bruceloze. Mogu se javiti i upalne promjene
na srcu te promjene središnjeg živčanog sustava od
meningitisa do radikulitisa.
Osim ovih akutnih i kroničnih kliničkih slika, može
bruceloza proći kao jedno gripozno stanje s
kratkotrajnom temperaturom i laganim općim simptomima. U
drugim pak
slučajevima može teći perakutno s jako
naznačenim septičko-toksičkim simptomima, difuznim
hepatitisom, endokarditisom, pa može završiti i smrtno.
Tijek bolesti je u većini slučajeva subakutno-kroničan,
a samo u malom broju slučajeva može bruceloza ostati
aktivna godinama.
Dijagnoza
Kod dugotrajne febrilne bolesti s bolovima u različitim
dijelovima tijela, valovitom ili intermitentnom
temperaturom, profuznim noćnim znojenjem, povećanjem
jetre i slezene, anemijom, leukopenijom i relativnom
limfocitozom, kod bolesnika koji je bio u kontaktu sa
potencijalnim životinjskim nosiocima brucela treba
posumnjati i na brucelozu. Vjerojatnost dijagnoze će
biti još i veća ukoliko se u kasnijoj fazi bolesti
simptomi lokaliziraju na jedan, za brucelozu prijemljiv
organ. U svakom slučaju treba kliničku dijagnozu
potvrditi mikrobiološki i serološki. Mikrobiološki se
potvrda dobiva izolacijom uzročnika iz uzoraka tkiva (krv,
punktat koštane srži). Za rutinsku dijagnostiku se radi
test aglutinacije po Wrightu.
Diferencijalna dijagnoza
Od bolesti s kliničkom slikom sličnoj brucelozi dolaze u
obzir sve febrilne bolesti dugog trajanja, pogotovo ako
postoji povećanje jetre i slezene, artralgije i drugi
simptomi bruceloze (trbušni tifus, tuberkuloza,
subakutni bakterijski endokarditis, malarija, kala-azar,
Hodgkinova bolest itd.).
Prognoza
Prognoza bolesti ovisi o vrsti brucele, ishranjenosti,
dobi i drugim osobinama bolesnika. Broj kroničnih oblika
bolesti i smrtnost su drastično pali od uvođenja
terapije.
Liječenje
Potrebna je dugotrajna terapija jer je bruceloza bolest
sklona ponovnim javljanjima simptoma. Upotrebljavaju se
sljedeći antibiotici: tetraciklini, aminoglikozidi,
kotrimoksazol, ciprofloksacin i rifampicin. Kod odraslih
se upotrebljavaju klasični tetraciklini (2g/dan) ili
doksiciklin (200mg/dan) kroz 4 - 8 tjedana. U početku se
još mogu kombinirati s aminoglikozidima. Kotrimoksazol (TMP-SMZ)
se može također kombinirati s tetraciklinima ili može
koristiti kao monoterapija. Rifampicin ide u kombinaciji
sa TMP-SMZ ili tetraciklinima. Kod djece tetraciklini
dolaze u obzir samo u slučaju po život opasnih
indikacija. Kod trudnica se daju TMP-SMZ i rifampicin.
Profilaksa
Uklanjanje izvora zaraze, dakle iskorjenjivanje bolesti
u životinja je osnova prevencije bruceloze u ljudi.
Dosljedno cijepljenje životinja ima dobar učinak.
Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka te termičkom obradom
mesa se prekidaju putovi zaraze čovjeka preko hrane.
Informacija doktorice Amine Lazarević
Bruceloza je prvi put na teritoriji BiH
registrirana u proljeće 2003. godine.
Stručnjaci tvrde da su najugroženije
osobe koje su profesionalno orijentirane na rad sa
stokom: ovcama, kozama i govedima te veterinari,
upozorava u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju
epidemiolog Opće bolnice u Konjicu Armina Lazarević.
Ona navodi da bruceloza spada u
kategoriju zoonoza, bolesti vezanih za ljude i životinje
te da je na teritoriji BiH uzročnik Brucela melitezis
koja se pronalazi kod ovaca.
Način prijenosa je direktni
kontakt s oboljelom stokom. Bolest ima sezonski karakter,
broj oboljelih se povećava u proljeće kada je sezona
janjenja. Najveća količina uzročnika izbaci se u plodnoj
vodi i posteljici. Ukoliko stočar ne nosi adekvatnu
zaštitu: rukavice i masku može se zaraziti putem kože i
inhalatornim putem. Stočari su obavezni posteljicu i
odbačenu vodu adekvatno zbrinuti, odnosno, zakopati.
Vrlo često to ne urade i uzročnici se prenose zrakom na
kojem mogu preživjeti i više od dva mjeseca. To je veoma
opasno jer postoji opasnost da se zaraze i oni koji
inače nemaju dodira sa stokom i onda više ne govorimo o
profesionalnoj bolesti već opasnosti za sve. Prijetnja
su i krpelji koji prelaze sa stoke na stoku i nose
uzročnika. Milioni uzročnika nalaze se i u đubrivu.
Lazarević ističe da oboljele ženke vrlo često imaju
pobačaje, ali da se prava dijagnoza uspostavlja tek
analizom krvi. Kod ljudi su izražene visoke temperature,
više od 40 Celzijevih stepeni, koje se vrlo teško
skidaju uobičajenim antipireticima. Opća malaksalost i
koštano-zglobni bolovi također su simptomi. Nerijetko
obolijevaju bubrezi, registrira se i upala pluća, a
bruceloza u nekim slučajevima utječe i na centralni
nervni sistem.
Ona također upozorava
da je greška kada ljekari na otpusnici napišu izliječen
od bruceloze, jer se bruceloza u naprednom stadiju i s
očitim simptomima nikada ne izliječi već se može
govoriti samo o zalječivanju. Najmanji pad imuniteta
aktivira uzročnika koji se "pritaji" u ćeliji i nastupa
reinfekcija. Terapije djeluju samo ako se bruceloza
otkrije u ranojfazi.
- Problem oboljelih je kompleksan. Osim zaraženosti
nerijetko trpe i javne osude komšija, poznanika. Oni ih
izbjegavaju mada se bruceloza ne prenosi sa čovjeka na
čovjeka. Imala sam slučaj na području općine Konjic da
školski autobus nije htio da primi djecu osoba koje su
zaražene. Nerijetko ih optužuju da su doprinijeli padu
prodaje stoke. Dakle, narušavaju im se osnovna ljudska
prava, navodi Lazarević te ističe da rješavanju tog
problema treba pristupiti multidisciplinarno, odnosno u
prvom redu, izdvojiti i uništiti sve zaražene jedinke a
zatim pristupiti vakcinaciji ostalih.
U tom
periodu treba obustaviti uvoz stoke da bismo imali punu
kontrolu. Naravno, neophodna je intenzivnija saradnja
između veterinarskih stanica i inspekcija. Nadalje,
vlasnici zaražene stoke vrlo često ne
prijavljuju oboljela grla zbog malih nadoknada za
njihovu eutanaziju pa ih tako oboljele ili proizvode
koje od njih dobijaju dalje distribuiraju. Zato u
kompletnu akciju treba uključiti i ministarstva
unutrašnjih poslova.
Govoreći o
vakcinaciji, Lazarević kaže da potpuna imunizacija
nastupa nakon trogodišnje vakcinacije grla. Prema
nekim proračunima za vakcinaciju bi bilo potrebno oko
sedam miliona KM. Ali, ovom vakcinacijom ne bi bio
riješen problem samo bruceloze već i ostale zoonoze,
poput kju groznice, plavog jezika itd.
Nakon provođenja ovih mjera treba osigurati uvoz zdrave
stoke u BiH što podrazumijeva stroge kontrole uvoza.
Lazarević na kraju navodi da posljednji slučaj
zaraženosti na području općine Konjic uključuje četvero
oboljelih iz iste porodice. Kod majke i oca te dvoje
maloljetne djece dokazano je prisustvo bruceloze i kju
groznice, što je ozbiljan problem koji zahtijeva
angažman svih nivoa vlasti u BiH.
Zakonska regulativa
Ured
za veterinarstvo BiH
je izradio
zakone,odluke, pravilnike
itd... koji obrađuju ovu problematiku. U toj legislativi
fino stoje
obaveze
vlasnika
(vlasnici kod nas to obično kriju, a bilo je i slučajeva
da nedozvoljavaju vađenje krvi kad je postavljena sumnja
i ometaju veterinare u svom radu što je protiv zakona),
veterinara,
veterinarskih
inspertora,
ministarstava poljoprivrede itd...,
kako se postavlja sumnja o zaraženosti, postupak u
slučaju službene potvrde zaraženosti stada, uklanjanje
životinja sa posjeda, koje su mjera nakon uklanjanja
zaraženih životinja sa posjeda, kad je prestala
bruceloza, uvođenje novih životinja u stado, liječenje i
cijepljenje, promet životinjama, sezonska ispasa,
procedure utvrđivanja visine naknade za eutanazirane
životinje od strane nadležnih institucija.
Zahvaljujem se
Sanelu Sehicu u ime
svih livnjaka na incijativi koju je pokrenuo..
|
