Livno:    

    Li-muzicka scena

    Li-Chatasi_stimung 

    Strani filmovi

    Li-umjetnici

    Li-retrovizor

    Li-dani Ajvatovce 

    Li-Chatasi_Ajvatovca  

    Li-naftalin

    Li-provale 

    Livnjaci o Livnjacima 

    Uspjesi Livnjaka

    Nas grad nekad  

    Mirjana Lukic Calic

    Moj grad Livno umire

    Nasi Livnjaci

    Li-foto album

    Livno vijesti 

    Vijesti iz svijeta

    Vremenska prognoza

    Sport

    Pokidane veze 

    Livno e-mail adresar

    Li-ljepotice

    Haj'da chatamo

    Studio"Eso"  

    Prijatelji Li_chata  

    Vrijedni paznje  Movie1plavusa

    Livno_Pretraga

    Li_band "REVERSE"
    Stihovi Li_forumasa 

    Livno Forum

    Knjiga gostiju

    Livno_logorasi 

    Puzzle Livnjaci 

    Livno Moto Club 

    Bruceloza_Alarm

    Blizi se kraj..

    Li-Bosnjaci

    Nestanak civilizacije

    Livanjsko cudo
 

 Zabavite se:

    Omanulo kloniranje
    Nocna Mora 

 
  Sokantne price    

 
  Zaustavite zemlju..
 
  Aforizmi E.Colic  
 
  Hit do hita
 
  Jeftine avio karte  
 
  Download 
 
  Avatar

    Euro 2008 Wallpa..

    Zaigrajmo Bele

 
  Domaci Filmovi

 
  Lud,Zbunjen norm.. 
 
  Jos malo serija

 
  Filmovi & serije     
 
  Filmovi
 
  Deal or No Deal 
 
  Filmovi snimci Movie18

    Pomozimo Samiji

 
  Ivica Propadalo

 
  Muzicke vijesti
 
  Kozni exponati

 
  Sudbine Livnjaka
 
  Folk-grupa "Behar"
 
  Samostan Gorica
 
  Pravoslavna crkva

    Amila Golub

 
  Zastita spomenika

 
  Silvijina pisma
 
  Livanjska sela-mapa

 
  Livno web
 
  Aero club Livno
 
  Mala prezimena
 
  Gordana Boban
  fotolar2

    Sud Livno 

    Paltalk face

 
  Djeciji kutak

 
  Grupa "Helios"

 Link:

    Miso Bartulica

 
  Livnoputevi
 
  Zdravko Anic
 
  NK"Troglav"
 
  KK"Troglav"

    Ribolov

 
  Stop Livno

 
  Livno1.blog
 
  Discovery club

 
  Livno-online
 
  Relax-Livno
 
  Radio Livno
 
  Dusanka Mirnic
  TICKER TAPE FROM TXT

 Zabava:

    Iluzije_slike 

    Iluzije_gif 

    Asteroidi

 
  Jeste li znali..

 
  Piramida sunca
 
  Ne ljuti se covjece

 
  Test intelegencije
 
  Automobili
 
  Midi muzika 
 
  Ljubavni horoskop

    Stare novcanice

 
  Misterije

 
  Zivot ljudske duse
 
  Wall za XP

 
  NLO
 
  Elektronska cestitka
 
  Horoskop
 
  Zensko carstvo

    Tumac snova

 
  Super igrice

 
  Smijesne slike
 
  Zezancije

 
  Vicevi
 
  Online igrice
 
  Novine
 
  Istorija evrovizije

    Zanimljivosti

 
  Astronomija

 
  Kuhinjski recepti
 
  Put do "Paltalka"

 
  SMS-poruke

 Poucno:

    Komp_trikovi  

    Cudan rijecnik  

  Movie15


 
  Droga

 
  Korisni programi

 
  Feministkinje
 
  Ko smo mi ...

 
  Bosanska piramida
 
  Uzivanje u sexu
 
  Zenski kutak
 
  Protiv migrene

    Ambasada-BiH

 
  Ambasada-Hrvatske

 
  Ambasada-Srbije
 
  Josip Broz Tito

 
  Zdravlje
 
  Agencije
 
  Bolesti od A-Z
 
  Wallpapers

    Air Brush Art

 
  Animacije

 
  Sarajevska rock scena
 
  Tel. imenik BiH

 
  Rijecnik:Bos-Engl
 
  Mali savjeti
 
  Travel-BiH
 
  Trazi

 Novi linkovi    

    Pas najbolji drug

 
  Web_slike

 
  BiH ljepotica
 
  Animacije_07

 
  Slike_01
 
  Slike_02
 
  Slike_03

   

Livno'Grad
Da li vjerujete u jaranstvo izmedju muskarca i zene..

Ne
Da
Vatra i slama..
Tesko je to naci
Nisam probo
Prerasta u ljubav..
Gluposti
Nekad da
Zavisi od zene
Zavisi od muskarca
Ma zapaljivo je to..
Nema teorije
Moguce ako su oboje iskreni
Ako imaju odredjenu granicu

 

   Trenutno posjetioc@ 


Livno
je grad u jugozapadnom dijelu BiH, sa oko 10.000 stanovnika u gradu, odnosno 32.450 u opcini (procjena: 2003). Površina opcine iznosi 994 km2. Najznacajnije je mjesto Livanjskog kantona, cije je kulturno i privredno središte. Grad leži na 730 m iznad mora, i smješten je vecim dijelom na obroncima i u podnožju brda Bašajkovac, iz kog izvire i kraška rijeka Bistrica. Livno ima stabilnu klimu, sa ravnomjernim strujanjem zraka i najvecim brojem suncanih dana u zemlji. Klima je vecinom planinska. Ljeta su uglavnom duga i suncana, zime snježne. Livanjsko polje je najvece kraško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.


         
           
Bistrica

Rijeka u u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja protice kroz istočni dio Livanjskog polja. Bistrica je duga oko tri kilometra. Njen prvi kilometar protice kroz grad Livno, nastavljajući put kroz Livanjsko polje. Pripada Jadranskom slivu rijeka. Tokom ljetnih mjeseci korito je uglavnom plitko, za vrijeme jeseni nabuja od obilnih kiša. Izvire iz brda Bašajkovac, na izvoru Duman. Akcije poribljavanja zadnjih godina nisu urodile nekim većim plodom.

             Basajkovac

Bašajkovac, brdo kraškog sastava sjevernoistočno od grada Livna, u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. U podnožju izvire kraška rijeka Bistrica. Na njegovim padinama se nalaze ostaci starih rimskih utvrda, kao i Gornji grad, koji svoje porijeklo vuče iz doba bosanskih srednjovjekovnih vladara, kada se zvao Bistrički grad. U sklopu fortifikacijskog zida nalazi se jedna od rijetkih očuvanih kula gradskog zida, popularna Veis ili Vujadinova

                                                    Livanjsko polje

Livanjsko polje nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i prostire se izmedju kraških planina Dinare i Kamešnice na jugu, Tušnice na istoku, Cincara i Golije na sjeveru, te Šatora i Staretine na zapadu. Polje ima površinu od 405 km˛, dinarski je izduženo 64 km (najduže medju kraškim poljima kod nas), prosjecno široko 6 km (njegova najveća širina iznosi 12 km), te na prosječnoj visini od 720 metara iznad mora. Ispitivanja tla pokazuju da je Livanjsko polje tokom neogena bilo pod vodom. Na samom se polju nalazi nekoliko zaostalih jezera, od kojih je Buško Blato ili Buško jezero najveca umjetna akumulacija u ovom dijelu kontinenta, a valja spomenuti i Brežinsko jezero na sjeverozapadu polja. Gradnjom akumulacije Buško Blato tokom šezdesetih godina došlo je do promjene klime na širem području Livna. Duge i hladne zimske mjesece pune snijega, sa karakterističnim sjevernim vjetrom burom, zamijenile su pretežito kišovite zime, sa nešto smanjenom količinom padavina i duga, topla ljeta. Kroz Livanjsko polje protiče nekoliko rijeka-ponornica, koje pripadaju Jadranskom slivu rijeka. Najznacajnije su: Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča, Jaruga, Ričina, koje su bogate ribom i rakovima, kao i mnogi ponori, odnosna vrela, omiljeno izletište Livnjaka u ljetnim mjesecima. Najveće mjesto Livanjskog polja je Livno, po kojemu je polje i dobilo ime, grad i središte općine sa oko 40.000 stanovnika. Livno je smješteno na sjeveroistočnom dijelu polja, pod brdom Bašajkovac. Najveća sela Livanjskog polja su: Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Čuklic, Zabrišce, Bila, Celebic, Lusnic, Strupnic, Kovacic, Vrbica, Bojmunte. U polju uspijevaju kontinentalne povrtne kulture poput krompira i kupusa. Stočarstvom, posebno uzgojem krava i ovaca,te proizvodnjom mlijeka, odnosno livanjskog sira bavi se dobar dio žitelja Livanjskog polja.

                            Busko blato

Buško blato (jezero) je prirodni nastavak Livanjskog polja. Nalazi se na 716 m n/v. Samo jezero ima površinu od 55,8 km2, a ukupna zapremina je 782 milijuna m3. Jedna trecina površine jezera nalazi se u opcini Livno, a dvije trećine u opcini Tomislavgrad. Svojom površinom ovo jezero jedno je od najvecih akumulacija u Europi.

Projekt su zajednicki 1970-ih godina 20. stoljeca izvele tadašnje vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgradjena hidroelektrana "Orlovac" (instalirana snaga 237 MW, prosjecna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgradjena akumulacija na površini od oko 50-ak km˛. Maksimalna kolicina vode iznosi 800 miliona mł. Prihodi općina Livno i Tomislav Grad od voda Buškog blata su po neslužbenim podacima više od 750.000 KM. Buško blato raspolaže bogatstvom i raznovrsnošcu ribljeg fonda (šaran, pastrva, podbila, babuška, klen).

                              Zanimljivosti

Znamenitosti grada: stara gradska cetvrt, koja nažalost ne uspijeva odoljeti naletima modernog vremena, sa džamijama Glavica i Balaguša, Topovima, Vejs kulom ponad grada, Žitarnicom sa starom vijecnicom i gradskom cesmom Milošnik, kao i izvor Dumana, samostan Gorica sa galerijom velikana livanjskog slikarstva Gabrijela Jurkića i Etnološkom zbirkom, stara livanjska groblja, Gimnazija, kupalište Ploce i Sturba.

                                  Turizam

Ispod visokih i strmih litica Tebera nalazi se Duman, izvor rijeke Bistrice koja tece kroz sami grad. Ovo jedinstveno mjesto izuzetno je bogato prirodnim i kulturno-povijesnim obilježjima (izvor Bistrice, pecine, most na Dumanu, Veis kula, Firdusova kula, Pirijina kula, stara vunovlacara, mlinovi, slapovi). Dalji tok rijeke Bistrice daje posebne turisticke kvalitete podrucja grada Livna. Pracena je prelijepim žalosnim vrbama i bogata potocnom pastrvom koja se doslovno iskri i sjaji u kristalno cistoj vodi.

Promatrajmo taj izvor. Uz stravican huk voda se divlje obara na litice. Zima je prošla, snijeg se priznojio u njedrima proljetne topline. Nabujali potoci slijevaju se u planinski bezdan, pa kad utroba postane pretijesna, zašikljaju iz pecine, razbijajuci se o uglancane stjenovite gromade. Sa kaskade obrasle mahovinom strmoglavljuje se pjenušavi Duman, raznoseci unaokolo svježu sumaglicu vodene prašine. I onda, kad kraški potocici presahnu pred naletom ljetne jare, iz kamenog ždrijela tek necujno zažubori bistra voda i odskakuce na lopatice obližnjih vodenica. Tu, na izvoru, za ljetnih prijepodneva, pripece sunce i uglavi vrele zrake u ovaj sivi kamenjar. Tu stariji kupaci pijuckaju rashladjenu šljivovicu i meze nabrekli paradajz, dok se tihana pjesma mladosti razliva u cudesnu igru raznobojnih tonova. Duman i ovo nesvakidašnje podneblje, formiraju ukus ovdašnjeg covjeka i na cudan nacin oplemenjuju njegovu dušu.

Planinsko-alpski tip klime propracen izuzetno cistim zrakom pogodan je za razvoj zimskog sportskog turizma. Brdo Bašajkovac vec je poodavno Livnjacima poznato kao rado posjeceno izletište sa prekrasnim vidicima na sam grad, Livanjsko polje te okolne vrhove. Posebna atrakcija su brojne špilje i pecine tipicne za ovo kraško podrucje.

Rijecni tokovi i jezera u program turisticke valorizacije ukljucuju kupanje i sportove na vodi. Veliki je broj mjesta pogodnih za kampiranje a jezera pružaju mogucnost izgradnje kvalitetnih plaža.

                                    Livanjska sahat_kula

Livanjska sahat-kula nalazi se u sklopu kompleksa najveće i najljepše džamije u gradu Livnu, džamije Hadži Ahmeta Dukatara, zvane još i Glavica. Sagradjena je dolaskom osmanija u Livno na prostoru livanjske crkve sv. Luke. Na to ukazuje i dan danas zidni kamen i arhitektura džamije. Rušenje crkvenog kompleksa se pokušava sistematki zataškati od bosanskih nacionalista. Cijeli se historijski kompleks nalazi na posebnoj uzvisini u sklopu brda Bašajkovac, koji dominira nad gradom Livnom. Dukatareva džamija i sahat-kula smještene su u historijskoj jezgri staroga Livna, u livanjskom Gornjem gradu ili na Fehri, koja je nastala tokom četiristoljetnog osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini na ruševinama bivšega kaptola bistričkoga grada. Dukatareva džamija je, sa nešto kasnije izgrađenom sahat-kulom, najreprezentativniji objekt osmanske gradnje u livanjskom kraju i jedan od najljepših primjera naše tradicionalne sakralne arhitekture iz osmanskog doba. Ona u svojim temeljima čuva brojna stoljeća burne livanjske historije, od ranokršćanske rimske bazilike preko ostataka hrvatske crkve sv. Luke. Rapko Orman, poznati livanjski pjesnik i prozaist u svojoj knjizi "Blago pod kupolom" o Glavici kaže: "Stoljećima je po njoj prepoznatljiv grad, vjekovima sija među simbolima". On joj daje počasno mjesto među svih 17 gradskih džamija, koje je Livno imalo tokom svoje prevrtljive povijesti, od kojih je danas u samome gradu ostalo tek njih pet. Poredi je sa veličanstvenim primjerima osmanske sakralne arhitekture u Bosni i Hercegovini i stavlja je u isti red sa sarajevskom Husrevbegovom, banjalučkom Ferhadijom, mostarskom Karađozbegovom ili Aladža džamijom u Foči. Slike džamije i sahat-kule su obišle cijeli svijet i bile su nekima neprimjerena a nekima draga razglednica iz livanjskog kraja, koja se danas u Livnu nažalost ili na sreću ne može više naci.

Konvencionalni sat na sahat-kuli pojavio se u Livnu u isto vrijeme, kad i u ostalim gradovima u zemlji, a služio je pokazivanju vremena. Kako su ručni satovi bili privilegija samo bogatih i imućnih livansjkih begova i trgovaca, sahat-kula je imala funkciju općeg dobra. Po njoj su Livnjaci ravnali svoje dnevne obaveze, odlaske u džamiju, čaršiju, posjete prijateljima, a s njom su išli i u korak sa novim vremenom. Noviji izvori ne preciziraju kad je sat izgubio svoju prvotnu namjenu. Priča kaže da ga je po svome povlačenju iz Livna krajem Prvog svjetskog rata demontirala austro-ugarska uprava i odnijela u pravcu Austrije kao sjećanje na svoje vrijeme u Livnu i Bosni i Hercegovini. Cijeli historijski kompleks Dukatareve džamije i sahat-kule bio je temeljito saniran tokom 1960-ih godinama, no u godinama sto su uslijedile ni Dukatareva džamija, ni sahat-kula na Topovima (prema narodnoj predaji ispred džamije su bili zakopani topovi postavljeni u slučaju napada Mletaka, koji kao i cijeli kompleks gledaju prema Dalmaciji) nisu služile svojoj prvotnoj namjeni. Po završetku posljednjeg rata i oštećenja koje je pretprila od strane barbarskih srpskih granata i sistematske hrvatske ignorancije kao kulturni spomenik za pojedince prve kategorije cijeli je kompleks ponovo saniran uz svesrdnu pomoć livanjskih gradskih muslimana. Od nekadašnje ratne galerije i prostora za pjesnička druženja ponovo je nastalo sakralno mjesto pokajanja i vjere. Ipak Državna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika smatra da rekonstrukcija kompleksa džamije Hadži Ahmeda Dukatara nije propisno izvršena, jer u radove nisu bili uključeni kompetentni stručnjaci. Osim toga u sklopu cijelog kompleksa izgrađena je i gasulhana, koja se nije najbolje uklopila u historijski ambijent džamije i sahat kule. Danas je džamija ponovo u svojoj funkciji, a sat na sahat-kuli opet broji svoje nekad zaustavljeno livanjsko vrijeme po tradiciji zvonika crkve sv. Luke.

Livanjska sahat-kula se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
..

                                     Samostan Gorica

Livno, sluzbeno je utemeljen 2. listopada 1995. godine, sa ciljem da sustavno sakuplja, cuva, strucno zastiti i znanstveno obradi, te prezentira muzejski materijal sa podrucja Hercegbosanske zupanije i sire. FMGG kao nasljednik Franjevačke zbirke na Gorici ima svoje korijene u 19. st. u djelatnosti livanjskih franjevaca koji su obilazili arheoloska nalazista i skupljali starine, te nastojali oko osnutka muzeja u samostanu. O tome svjedoci pisani dokument iz 1896. kojim se moli Zemaljska vlada u Sarajevu za dozvolu da se mo? u javnoj samostanskoj prostoriji drzati starinsko oruzje. Kroz kasnija desetljeca u livanjsku muzejsku zbirku donose se brojni nalazi iz svih razdoblja livanjske proslosti. Nekad mala samostanska zbirka prerasla je u suvremeno osmisljen muzej, danas FMGG, koji po svom sadrzaju i obimu odrazava na ovim prostorima kontinuitet povijesnih zbivanja: od Kelta i Ilira preko Rimljana, te Hrvata od doseljenja do najnovijeg vremena. Muzej je jos u fazi oblikovanja, ali se predstavlja javnosti kao osnova za nove istrazivacke korake.

                                       Pravoslavna crkva

Crkva je sagradjena 1859.godine.Predpostavlja se da bi njen graditelj mogao biti,u ovim krajevima,dobro poznati,Mato Bajo,koji je kasnije sagradio i prvu srpsku skolu.Umjesto prvobitnog drvenog zvonika,domaci majstor Ilija Konjik je 1889.saagradio kameni.Pravoslavna crkva u Livnu posjeduje preko osamdeset starih ikona.Po obimu,istorijskoj vrijednosti,ovo je treca po vrijednosti crkva u Bosni i Hercegovini.Buduci da je livanjska pravoslavna crkva posvecena Uspenju presvete Bogorodice,najvise ikona nosi Bogorodicin lik.Ikone su stvarane u periodu od 15-19 stoljeca,a radili su ih srpski,makedonski,grcki,kritski,italokritski,i domaci-naivni ikonopisci.Dospjele su ovamo kao pokloni od bogatih pojedinaca,crkava,manastira...Otuda njihova raznovrsnost,po mjestu i godini nastanka,po kvaliteti izrade.Sve su dobro ocuvane.Vecu paznju livanjskim ikonama posvetio je slikar i veliki zastitnik bosanskohercegovackih starina,pok.Djoko Mazalic.On ih je,moglo bi se reci,otkrio,a zatim i strucno obradio.

                                       Livanjski sir

Livanjski sir se poceo praviti još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, tačnije 1885. godine. U to vrijeme su se ovce tjerale na ispašu na brdo Cincar, gdje ima i jedan prirodni izvor, i upravo tu Austro-Ugarska je organizirala prvu mljekaru. U zgradama koje su tada napravljene smještena je stara mljekara. Danas proizvodnja livanjskog sira izgleda ovako: nakon prijema, mlijeko se cijevima vodi do pasterizatora, zatim na baktofugiranje, gdje mu se odstranjuju bakterije. Slijedi prijem i priprema mlijeka za sirenje, kezifertiger (zagrijavanje mlijeka), zatim prešanje i pakiranje u kalupe. Sav dotadašnji proces proizvodnje traje cetiri sata. Onda se sir salamuri (ubacuje se u bazene za soljenje), što traje od tri do pet dana i potom se odnosi u skladište, koje je potpuno automatizirano (strogo je određena temperatura od 15 stepeni i vlažnost zraka), na zrenje gdje ostaje od 60 do 66 dana, poslije čega se pere od plijesni, premazuje zbog zaštite od vanjskih uticaja i na njega se stavlja etiketa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Copyright © 2006 Stranac u Noci

 Bosna i Hercegovina:

    Izbori u BiH 

    Predsjednistvo BiH  

    TV Bosnjaci