Nezadovoljna privatnim životom;
Svaki put kada neko pita jesam li ja njihova majka, oni na to odgovaraju da sam zla, kazala je glumica.Glumica Sandra Bulok (Bulloc) nezadovoljna je svojim životom, a takvo razočarenje priuštila su joj djeca njenog supruga Džesija Džejmsa (Jesse James). Naime, Čendler (Chandle), Džesi (Jesse) i Sani (Sunny) nazivaju svoju maćehu čudovištem i govore da je zla.Djeca me zovu čudovištem. Svaki put kada neko pita jesam li ja njihova majka, oni na to odgovaraju da sam zla. Najstariji ima 15 godina, a Džesi 12, što znači da su u pubertetu. Najmlađem djetetu je pet godina i nadam se da je daleko od puberteta.
Očigledno su joj problemi u porodici na prvom mjestu, jer se holivudska glumica ne opterećuje svojim izgledom. Kaže da voli svoje tijelo u svim fazama.
Tražimo BiH. Suzan Bojl;
Od jeseni TV format "Got Talent" u našoj zemlji te u Srbiji i Crnoj Gori.Jedan od najgledanijih svjetskih TV šou programa "Got Talent", koji je u Velikoj Britaniji polučio zvijezdu poput Suzan Bojl (Susan Boyle), za koju se danas otimaju producenti širom svijeta, zaživjet će i u Bosni i Hercegovini. Projekt će od jeseni realizirati Pink BH, a prijave za učešće u ovom šouu realnosti su u toku.
Spektakularni TV program radi se prema licenci produkcijske kuće "Fremantlemedia" iz Londona, a bit će emitiran na Pinku BH te na ostalim kanalima Pinka u Crnoj Gori i Srbiji, kao i preko zemaljskih i kablovskih mreža i satelita za publiku širom svijeta. Mogu se prijaviti takmičari iz sve tri države - ističe Lajla Torlak, glavna i odgovorna urednica Pinka BH.
Šou će, najvjerovatnije, biti realiziran u beogradskom studiju.
Tihić: Sadović ima rok od sedam dana da podnese ostavku;
Osmanović kazao da je najbolje "da Sadović sam podnese ostavku" • Počela rasprava o smjeni ministra sigurnosti BiH.Predsjedništvo SDA na današnjoj sjednici donijelo je jednoglasnu odluku kojom poziva ministra bezbjednosti BiH Tarika Sadovića da podnese ostavku na ovu funkciju.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio je da Sadović ima rok od sedam dana da podnese ostavku i da je ova odluka donesena zbog određenih prigovora na Sadovićevu saradnju sa nekim institucijama BiH i međunarodne zajednice.
Tihić je demantovao navode da se iza ovoga krije direktna naredba OHR-a ili da je ostavka naručena od zamjenika visokog predstavnika u BiH Rafija Gregorijana i ambasadora SAD u BiH Čarlsa Ingliša.Moramo uvažiti ove ozbiljne prigovore. Radimo ono što je najbolje za BiH i SDA.
Dodik: "Sramna odluka" Interpola;
"Naše povjerenje u međunarodno pravo i pravni sistem je značajno ugroženo", kazao je.Predsjednik Vlade (RS) M.Dodik ocijenio je danas sramnom i neprihvatljivom odluku Interpola da suspenduje potjernice za Dobrovoljačku ulicu.
"Naše povjerenje u međunarodno pravo i pravni sistem je značajno ugroženo. To nije bila odluka Savjeta ministara BiH, niti bilo kog državnog organa. Mi nismo konsultovani, niti smo znali za to. Sramno je da centrala Interpola tako reaguje", rekao je Dodik danas u Bijeljini. On je istakao da se ratni zločini moraju procesuirati, a zločincima suditi.Od nas se traži procesuiranje svih zločina, a na drugoj strani se to izbjegava. U Tužilaštvu BiH sjede politički egzekutori.Oni su nezainteresovani za slučaj 'Dobrovoljačka' ili 'Tuzlanska kolona', za slučaj Atifa Dudakovića, koji je prije dvije do tri godine tužen".
Fotografije za italijanskog klijenta snimila u Sarajevu;
Pariz je uvijek izazov, ali ću ga ovog puta pamtiti po susretu sa svojom ratnom prijateljicom, kazala je manekenka.Najuspješnija bh. manekenka Dž.Glavović, čija je baza već nekoliko godina italijanska modna prijestonica Milano, snimala je protekle sedmice nove fotografije za modnu marku "E.V", i to u svom rodnom Sarajevu. Nekoliko godina sarađujem sa klijentima modne konfekcije iz Verone. Oni sada imaju svoju prodavnicu i u Sarajevu i zato je katalog, na moju sreću, urađen ovdje. Produžila sam boravak u Sarajevu kako bih se vidjela sa dragim prijateljima, kao i sa kolegicom S.Čerkez, sa kojom sam se posebno zbližila za vrijeme njenog angažmana u "ICE Modelsu" u Milanu - rekla nam je Glavović prije odlaska iz Sarajeva u Beograda gdje je proslavila i rođendan.
Livno
je grad u jugozapadnom dijelu BiH, sa oko 10.000
stanovnika u gradu, odnosno 32.450 u opcini (procjena:
2003). Površina opcine iznosi 994 km2. Najznacajnije je
mjesto Livanjskog kantona, cije je kulturno i privredno
središte. Grad leži na 730 m iznad mora, i smješten je
vecim dijelom na obroncima i u podnožju brda Bašajkovac,
iz kog izvire i kraška rijeka Bistrica. Livno ima
stabilnu klimu, sa ravnomjernim strujanjem zraka i
najvecim brojem suncanih dana u zemlji. Klima je vecinom
planinska. Ljeta su uglavnom duga i suncana, zime
snježne. Livanjsko polje je najvece kraško polje u
jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bistrica
Rijeka
u u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja protice
kroz istocni dio Livanjskog polja. Bistrica je duga oko
tri kilometra. Njen prvi kilometar protice kroz grad
Livno, nastavljajuci put kroz Livanjsko polje. Pripada
Jadranskom slivu rijeka. Tokom ljetnih mjeseci korito je
uglavnom plitko, za vrijeme jeseni nabuja od obilnih
kiša. Izvire iz brda Bašajkovac, na izvoru Duman. Akcije
poribljavanja zadnjih godina nisu urodile nekim vecim
plodom.
Basajkovac
Bašajkovac,
brdo kraškog sastava sjevernoistoèno od grada Livna,
u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. U
podnožju izvire kraška rijeka Bistrica. Na njegovim
padinama se nalaze ostaci starih rimskih utvrda, kao
i Gornji grad, koji svoje porijeklo vuèe iz doba
bosanskih srednjovjekovnih vladara, kada se zvao
Bistrièki grad. U sklopu fortifikacijskog zida
nalazi se jedna od rijetkih oèuvanih kula gradskog
zida, popularna Veis ili Vujadinova
Livanjsko polje
Livanjsko
polje nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine i prostire se izmedju kraških planina Dinare
i Kamešnice na jugu, Tušnice na istoku, Cincara i Golije
na sjeveru, te Šatora i Staretine na zapadu. Polje ima
površinu od 405 km², dinarski je izduženo 64 km (najduže
medju kraškim poljima kod nas), prosjecno široko 6 km
(njegova najveæa širina iznosi 12 km), te na prosjeènoj
visini od 720 metara iznad mora. Ispitivanja tla
pokazuju da je Livanjsko polje tokom neogena bilo pod
vodom. Na samom se polju nalazi nekoliko zaostalih
jezera, od kojih je Buško Blato ili Buško jezero najveca
umjetna akumulacija u ovom dijelu kontinenta, a valja
spomenuti i Brežinsko jezero na sjeverozapadu polja.
Gradnjom akumulacije Buško Blato tokom šezdesetih godina
došlo je do promjene klime na širem podruèju Livna. Duge
i hladne zimske mjesece pune snijega, sa
karakteristiènim sjevernim vjetrom burom, zamijenile su
pretežito kišovite zime, sa nešto smanjenom kolièinom
padavina i duga, topla ljeta. Kroz Livanjsko polje
protièe nekoliko rijeka-ponornica, koje pripadaju
Jadranskom slivu rijeka. Najznacajnije su: Sturba,
Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuèa, Jaruga, Rièina, koje
su bogate ribom i rakovima, kao i mnogi ponori, odnosna
vrela, omiljeno izletište Livnjaka u ljetnim mjesecima.
Najveæe mjesto Livanjskog polja je Livno, po kojemu je
polje i dobilo ime, grad i središte opæine sa oko 40.000
stanovnika. Livno je smješteno na sjeveroistoènom dijelu
polja, pod brdom Bašajkovac. Najveæa sela Livanjskog
polja su: Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Cuklic,
Zabrišce, Bila, Celebic, Lusnic, Strupnic, Kovacic,
Vrbica, Bojmunte. U polju uspijevaju kontinentalne
povrtne kulture poput krompira i kupusa. Stoèarstvom,
posebno uzgojem krava i ovaca,te proizvodnjom mlijeka,
odnosno livanjskog sira bavi se dobar dio žitelja
Livanjskog polja.
Busko blato
Buško
blato (jezero) je prirodni nastavak Livanjskog polja.
Nalazi se na 716 m n/v. Samo jezero ima površinu od 55,8
km2, a ukupna zapremina je 782 milijuna m3. Jedna
trecina površine jezera nalazi se u opcini Livno, a
dvije treæine u opcini Tomislavgrad. Svojom površinom
ovo jezero jedno je od najvecih akumulacija u Europi.
Projekt su zajednicki 1970-ih godina 20. stoljeca
izvele tadašnje vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s
tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, opæina Otok)
izgradjena hidroelektrana "Orlovac" (instalirana snaga
237 MW, prosjecna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je
na teritoriju Bosne i Hercegovine izgradjena akumulacija
na površini od oko 50-ak km². Maksimalna kolicina vode
iznosi 800 miliona m³. Prihodi opæina Livno i Tomislav
Grad od voda Buškog blata su po neslužbenim podacima
više od 750.000 KM. Buško blato raspolaže bogatstvom i
raznovrsnošcu ribljeg fonda (šaran, pastrva, podbila,
babuška, klen).
Zanimljivosti
Znamenitosti
grada: stara gradska cetvrt, koja nažalost ne uspijeva
odoljeti naletima modernog vremena, sa džamijama Glavica
i Balaguša, Topovima, Vejs kulom ponad grada, Žitarnicom
sa starom vijecnicom i gradskom cesmom Milošnik, kao i
izvor Dumana, samostan Gorica sa galerijom velikana
livanjskog slikarstva Gabrijela Jurkiæa i Etnološkom
zbirkom, stara livanjska groblja, Gimnazija, kupalište
Ploce i Sturba.
Turizam
Ispod visokih i strmih
litica Tebera nalazi se Duman, izvor rijeke Bistrice
koja tece kroz sami grad. Ovo jedinstveno mjesto
izuzetno je bogato prirodnim i kulturno-povijesnim
obilježjima (izvor Bistrice, pecine, most na Dumanu,
Veis kula, Firdusova kula, Pirijina kula, stara
vunovlacara,
mlinovi,
slapovi). Dalji tok rijeke Bistrice daje posebne
turisticke kvalitete podrucja grada Livna. Pracena
je prelijepim žalosnim vrbama i bogata potocnom
pastrvom koja se doslovno iskri i sjaji u kristalno
cistoj vodi.
Promatrajmo taj
izvor. Uz stravican huk voda se divlje obara na
litice. Zima je prošla, snijeg se priznojio u
njedrima proljetne topline. Nabujali potoci
slijevaju se u planinski bezdan, pa kad utroba
postane pretijesna, zašikljaju iz pecine,
razbijajuci se o uglancane stjenovite gromade. Sa
kaskade obrasle mahovinom strmoglavljuje se
pjenušavi Duman, raznoseci unaokolo svježu sumaglicu
vodene prašine. I onda, kad kraški potocici presahnu
pred naletom ljetne jare, iz kamenog ždrijela tek
necujno zažubori bistra voda i odskakuce na lopatice
obližnjih vodenica. Tu, na izvoru, za ljetnih
prijepodneva, pripece sunce i uglavi vrele zrake u
ovaj sivi kamenjar. Tu stariji kupaci pijuckaju
rashladjenu šljivovicu i meze nabrekli paradajz, dok
se tihana pjesma mladosti razliva u cudesnu igru
raznobojnih tonova. Duman i ovo nesvakidašnje
podneblje, formiraju ukus ovdašnjeg covjeka i na
cudan nacin oplemenjuju njegovu dušu.
Planinsko-alpski tip klime propracen
izuzetno cistim zrakom pogodan je za razvoj zimskog
sportskog turizma. Brdo Bašajkovac vec je poodavno
Livnjacima poznato kao rado posjeceno izletište sa
prekrasnim vidicima na sam grad, Livanjsko polje te
okolne vrhove. Posebna atrakcija su brojne špilje i
pecine tipicne za ovo kraško podrucje.
Rijecni tokovi i jezera
u program turisticke valorizacije ukljucuju kupanje
i sportove na vodi. Veliki je broj mjesta pogodnih
za kampiranje a jezera pružaju mogucnost izgradnje
kvalitetnih plaža.
Livanjska sahat_kula
Livanjska
sahat-kula nalazi se u sklopu kompleksa najveæe i
najljepše džamije u gradu Livnu, džamije Hadži
Ahmeta Dukatara, zvane još i Glavica. Sagradjena je
dolaskom osmanija u Livno na prostoru livanjske
crkve sv. Luke. Na to ukazuje i dan danas zidni
kamen i arhitektura džamije. Rušenje crkvenog
kompleksa se pokušava sistematki zataškati od
bosanskih nacionalista. Cijeli se historijski
kompleks nalazi na posebnoj uzvisini u sklopu brda
Bašajkovac, koji dominira nad gradom Livnom.
Dukatareva džamija i sahat-kula smještene su u
historijskoj jezgri staroga Livna, u livanjskom
Gornjem gradu ili na Fehri, koja je nastala tokom
èetiristoljetnog osmanskog perioda u Bosni i
Hercegovini na ruševinama bivšega kaptola
bistrièkoga grada. Dukatareva džamija je, sa nešto
kasnije izgraðenom sahat-kulom, najreprezentativniji
objekt osmanske gradnje u livanjskom kraju i jedan
od najljepših primjera naše tradicionalne sakralne
arhitekture iz osmanskog doba. Ona u svojim
temeljima èuva brojna stoljeæa burne livanjske
historije, od ranokršæanske rimske bazilike preko
ostataka hrvatske crkve sv. Luke. Rapko Orman,
poznati livanjski pjesnik i prozaist u svojoj knjizi
"Blago pod kupolom" o Glavici kaže: "Stoljeæima je
po njoj prepoznatljiv grad, vjekovima sija meðu
simbolima". On joj daje poèasno mjesto meðu svih 17
gradskih džamija, koje je Livno imalo tokom svoje
prevrtljive povijesti, od kojih je danas u samome
gradu ostalo tek njih pet. Poredi je sa
velièanstvenim primjerima osmanske sakralne
arhitekture u Bosni i Hercegovini i stavlja je u
isti red sa sarajevskom Husrevbegovom, banjaluèkom
Ferhadijom, mostarskom Karaðozbegovom ili Aladža
džamijom u Foèi. Slike džamije i sahat-kule su
obišle cijeli svijet i bile su nekima neprimjerena a
nekima draga razglednica iz livanjskog kraja, koja
se danas u Livnu nažalost ili na sreæu ne može više
naci.
Konvencionalni sat na sahat-kuli pojavio se u Livnu
u isto vrijeme, kad i u ostalim gradovima u zemlji,
a služio je pokazivanju vremena. Kako su ruèni
satovi bili privilegija samo bogatih i imuænih
livansjkih begova i trgovaca, sahat-kula je imala
funkciju opæeg dobra. Po njoj su Livnjaci ravnali
svoje dnevne obaveze, odlaske u džamiju, èaršiju,
posjete prijateljima, a s njom su išli i u korak sa
novim vremenom. Noviji izvori ne preciziraju kad je
sat izgubio svoju prvotnu namjenu. Prièa kaže da ga
je po svome povlaèenju iz Livna krajem Prvog
svjetskog rata demontirala austro-ugarska uprava i
odnijela u pravcu Austrije kao sjeæanje na svoje
vrijeme u Livnu i Bosni i Hercegovini. Cijeli
historijski kompleks Dukatareve džamije i sahat-kule
bio je temeljito saniran tokom 1960-ih godinama, no
u godinama sto su uslijedile ni Dukatareva džamija,
ni sahat-kula na Topovima (prema narodnoj predaji
ispred džamije su bili zakopani topovi postavljeni u
sluèaju napada Mletaka, koji kao i cijeli kompleks
gledaju prema Dalmaciji) nisu služile svojoj
prvotnoj namjeni. Po završetku posljednjeg rata i
ošteæenja koje je pretprila od strane barbarskih
srpskih granata i sistematske hrvatske ignorancije
kao kulturni spomenik za pojedince prve kategorije
cijeli je kompleks ponovo saniran uz svesrdnu pomoæ
livanjskih gradskih muslimana. Od nekadašnje ratne
galerije i prostora za pjesnièka druženja ponovo je
nastalo sakralno mjesto pokajanja i vjere. Ipak
Državna komisija za oèuvanje nacionalnih spomenika
smatra da rekonstrukcija kompleksa džamije Hadži
Ahmeda Dukatara nije propisno izvršena, jer u radove
nisu bili ukljuèeni kompetentni struènjaci. Osim
toga u sklopu cijelog kompleksa izgraðena je i
gasulhana, koja se nije najbolje uklopila u
historijski ambijent džamije i sahat kule. Danas je
džamija ponovo u svojoj funkciji, a sat na
sahat-kuli opet broji svoje nekad zaustavljeno
livanjsko vrijeme po tradiciji zvonika crkve sv.
Luke.
Livanjska sahat-kula se nalazi na privremenoj listi
nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine..
Samostan Gorica
Livno,
sluzbeno je utemeljen 2. listopada 1995. godine, sa
ciljem da sustavno sakuplja, cuva, strucno zastiti i
znanstveno obradi, te prezentira muzejski materijal sa
podrucja Hercegbosanske zupanije i sire. FMGG kao
nasljednik Franjevaèke zbirke na Gorici ima svoje
korijene u 19. st. u djelatnosti livanjskih franjevaca
koji su obilazili arheoloska nalazista i skupljali
starine, te nastojali oko osnutka muzeja u samostanu. O
tome svjedoci pisani dokument iz 1896. kojim se moli
Zemaljska vlada u Sarajevu za dozvolu da se mo? u javnoj
samostanskoj prostoriji drzati starinsko oruzje. Kroz
kasnija desetljeca u livanjsku muzejsku zbirku donose se
brojni nalazi iz svih razdoblja livanjske proslosti.
Nekad mala samostanska zbirka prerasla je u suvremeno
osmisljen muzej, danas FMGG, koji po svom sadrzaju i
obimu odrazava na ovim prostorima kontinuitet povijesnih
zbivanja: od Kelta i Ilira preko Rimljana, te Hrvata od
doseljenja do najnovijeg vremena. Muzej je jos u fazi
oblikovanja, ali se predstavlja javnosti kao osnova za
nove istrazivacke korake.
Pravoslavna crkva
Crkva
je sagradjena 1859.godine.Predpostavlja se da bi njen
graditelj mogao biti,u ovim krajevima,dobro poznati,Mato
Bajo,koji je kasnije sagradio i prvu srpsku
skolu.Umjesto prvobitnog drvenog zvonika,domaci majstor
Ilija Konjik je 1889.saagradio kameni.Pravoslavna crkva
u Livnu posjeduje preko osamdeset starih ikona.Po
obimu,istorijskoj vrijednosti,ovo je treca po
vrijednosti crkva u Bosni i Hercegovini.Buduci da je
livanjska pravoslavna crkva posvecena Uspenju presvete
Bogorodice,najvise ikona nosi Bogorodicin lik.Ikone su
stvarane u periodu od 15-19 stoljeca,a radili su ih
srpski,makedonski,grcki,kritski,italokritski,i
domaci-naivni ikonopisci.Dospjele su ovamo kao pokloni
od bogatih pojedinaca,crkava,manastira...Otuda njihova
raznovrsnost,po mjestu i godini nastanka,po kvaliteti
izrade.Sve su dobro ocuvane.Vecu paznju livanjskim
ikonama posvetio je slikar i veliki zastitnik
bosanskohercegovackih starina,pok.Djoko Mazalic.On ih
je,moglo bi se reci,otkrio,a zatim i strucno obradio.
Livanjski sir
Livanjski
sir se poceo praviti još u vrijeme Austro-Ugarske
monarhije, taènije 1885. godine. U to vrijeme su se ovce
tjerale na ispašu na brdo Cincar, gdje ima i jedan
prirodni izvor, i upravo tu Austro-Ugarska je
organizirala prvu mljekaru. U zgradama koje su tada
napravljene smještena je stara mljekara. Danas
proizvodnja livanjskog sira izgleda ovako: nakon
prijema, mlijeko se cijevima vodi do pasterizatora,
zatim na baktofugiranje, gdje mu se odstranjuju
bakterije. Slijedi prijem i priprema mlijeka za sirenje,
kezifertiger (zagrijavanje mlijeka), zatim prešanje i
pakiranje u kalupe. Sav dotadašnji proces proizvodnje
traje cetiri sata. Onda se sir salamuri (ubacuje se u
bazene za soljenje), što traje od tri do pet dana i
potom se odnosi u skladište, koje je potpuno
automatizirano (strogo je odreðena temperatura od 15
stepeni i vlažnost zraka), na zrenje gdje ostaje od 60
do 66 dana, poslije èega se pere od plijesni, premazuje
zbog zaštite od vanjskih uticaja i na njega se stavlja
etiketa.